Život izbjeglica na tranzitnoj ruti
Nakon zatvaranja balkanske rute, desetine izbjeglica zaustavljene su na pola puta. O ljudima čije je putovanje okončano u Gevgeliji, priču donosi Milka Smilevska
Zahra provodi vrijeme u pjevanju i igri u montažnoj kućici u kampu u Gevgeliji.
Ali nakon dva mjeseca, postavlja majci logično pitanje: „Mama šta ćemo, još koliko dugo ćemo ostati ovdje“.
Porodica Hussaini napustila je Afganistan u potrazi za mirnim i sigurnim životom. Pobjegli su iz Kabula, napustili dobro plaćene poslove u Ministarstvu za borbu protiv narkotika, zbog svakodnevnih eksplozija bombaša samoubica.
Krijumčarima u Grčkoj platili su šest i po hiljada eura kako bi stigli do Austrije. Policija ih je zaustavila jer su ilegalno ušli u Srbiju, i vraćeni su u Makedoniju.
„Zašto su evropske zemlje otvorile granice za sve ljude, a sada ih zatvaraju? Zašto su rekli da svako može doći, a sada zatvaraju granice“, kazala je Hamida Hussaini, izbjeglica iz Afganistana.
Isto pitanje postavlja i Avin Musa iz Halepa, koja je sa porodicom skoro tri mjeseca u izbjegličkom kampu. Depresivni su i očajni pri pomisli na svoju budućnost.
„U Siriji sam imala predivan život, ali loši ljudi nisu nam dozvolili da ostanemo u domovini. Da sam znala da ću u Makedoniji živjeti kao u zatvoru, ostala bih kući, bez obzira na to što su nas bombardovali i nismo imali šta jesti, bolje i to nego doći u mjesto gdje se osjećaš kao da si u zatvoru“, rekla je Avin Musa, izbjeglica iz Sirije.
Noorijeva porodica je u Njemačkoj već osam mjeseci. Zadnji je napustio Idlib, i sada je nestrpljiv da ponovo nastavi zajednički život s njima.
„Pomozite nam, zašto su nas ovdje zaustavili, ja sam u kampu od februara, prije potpisivanja ugovora između Evropske unije i Turske“, rekao je Noori Shataat, izbjelgica iz Sirije
Neodrživa situacija
Angažovani u tranzitnom centru svjesni su da je situacija neodrživa i da izbjeglice često preuzimaju korake na svoju ruku.
„Dio ljudi je tražio azil, drugi su se vratili nazad u Grčku, a dio njih je uz pomoć krijumčara pobjegao u Srbiju. Neke je uhvatila policija i vraćeni su. Kako ko umije – snalazi se“, navodi Zoran Lazarovski, Centar za upravljanje krizom.
„Kroz tranzitni centar u toku prošle godine i početkom ove prošlo je blizu jednog miliona izbeglica i migranata, međutim nakon zatvaranja balkanske rute početkom marta 140 ljudi je ostalo zaglavljeno i oni nemaju drugu mogućnost osim zatražiti azil u Makedoniji ili nadati se nekom drugom rešenju“, javlja reporterka Al Jazeere Milka Smilevska.
UNHCR im nudi mogućnost da se vrate u zemlje porijekla. Što je, kažu ovi ljudi, neprihvatljivo za Sirijce, Afganistance i Iračane, gdje još traju ratovi.
„Nažalost, Makedonija nije dio dogovora između EU i Turske i on se ovdje ne primjenjuje. Ako su se izbjeglice zatekle u Grčkoj mogli su ući u dogovor o relokaciji, ali oni koji su u Makedoniji nemaju ni mogućnost slobodno otići u Grčku#, kazao je Mohammed Arif, UNHCR.
U UNHCR-u su svjesni da su izbjeglice u veoma teškoj situaciji i da nemaju puno izbora. Prepušteni su sami sebi i često se nastavljaju izlagati riziku kako bi stigli do neke od zemalja Evropske unije.
Izvor: Al Jazeera