Svjedoci ratnih zločina: Strah, prijetnje, ucjene
Za većinu svjedoka koji su se pojavljivali pred Haškim sudom svjedočenje je bilo pozitivno iskustvo i danas se osjećaju sigurno, pokazalo je prvo istraživanje koje je tokom protekle dvije decenije provodila Služba za žrtve i svjedoke. Anketirali su ih 300 iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i sa Kosova, od kojih dio ipak ocjenjuje da im je svjedočenje donijelo ekonomske, sigurnosne i zdravstvene probleme, javlja reporterka Al Jazeere Nataša Kovačev.
Blizu 5.000 svjedoka pojavilo se pred Haškim tribunalom. Mnogi od njih sa skrivenim identitetom. Tribunal im je osigurao podršku i osiguranje dok su u Holandiji. Ali, nakon toga – vraćali su se kući.
“Imala sam ja tih kriza čim mrak dođe. Ja sam tad u tuđoj kući stanovala, pa sam na prozor stavljala dva eksera, deku. Čim mrak pada, bojala sam se”, priča Bakira Hasečić iz Udruženja “Žena žrtva rata”.
Tako se, kaže, osjećala kad se vratila iz Haga. Strahove je poslije prevazišla, a na činjenicu da je svjedočila i dalje je ponosna. Isto misli većina svjedoka obuhvaćenih istraživanjem Službe za žrtve i svjedoke Haškog tribunala i Univerziteta sjevernog Teksasa. Trinaest posto njih, međutim, ni danas se ne osjeća sigurno.
Ogromna razlika
“Postoji mala, ali kritična grupa svjedoka, koja je iskusila probleme i socioekonomske prirode i konkretne fizičke prijetnje kada su svjedočili i poslije toga”, kaže Kimi Lynn King sa Univerziteta sjevernog Teksasa.
Brojni svjedoci koji su se pojavljivali pred Haškim tribunalom pozivani su da svjedoče i pred domaćim sudovima. U Odeljenju za zaštitu svedoka Državne agencije za istrage i zaš.titu nisu mogli iznijeti podatke o tome koliko je ovih ljudi tražilo i dobilo mjere zaštite. Poznato je, međutim, da je SIPA od 2004. godine do danas neki oblik zaštite pružila za više od 1.250 osoba koje su svjedočile pred domaćim sudovima.
Riječ je o najtežim krivičnim djelima – ratnog zločina ili organiziranog kriminala. Bakira Hasečić je, nakon Haškog tribunala, svjedočila i pred Sudom Bosne i Hercegovine, a razlika je ogromna.
“Znači da si ničija briga, da sudu trebaš dok si u sudnici. Kad napustiš sud – prepušten si sam sebi”, kaže Hasečić.
Ona nije tražila zaštitu, ali je, kao drugi svjedoci koje poznaje, dobijala prijetnje, ucjene i ponude za mito. Prijavljivala ih je Tužilaštvu i policiji, ali nisu prestale.
Više u videosnimku…
Izvor: Al Jazeera