Srbija uputila oštar protest Briselu zbog Stepinca

Srbija navela da je pitanje Stepinca veoma važno ne samo za odnose s Vatikanom, već prije svega s Hrvatskom i regijom (EPA)

Šefu Misije Republike Srbije pri Evropskoj uniji u Briselu Dušku Lopandiću data je instrukcija da uputi oštar protest zbog izložbe “Hrvatski svetac kardinal Stepinac” u Evropskom parlamentu, saopćilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.

Lopandić je uputio protestna pisma predsjedniku Evropskog parlamenta Martinu Schulzu, kao i predsjedavajućem Komitetu za vanjske poslove Evropskog parlamenta Elmaru Broku, predsjedniku grupacije Evropske narodne partije (EPP) Manfredu Weberu, a o tome će da obavijesti izvjestioca za Republiku Srbiju Davidu McAllisteru i izvjestioce iz sjenke i druge poslanike EP-a, dodaje se u saopćenju.

Izložbu i skup o Stepincu organizira zastupnica Hrvatske seljačke stranke Marijana Petir u saradnji sa Hrvatskim katoličkim sveučilištem, Uredom za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i Radnom grupom EPP-a za međukulturni i religijski dijalog.

U pismima, Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije ukazuje na neprihvatljivost organiziranja izložbe kojom se veliča lik i djelo kardinala Stepinca, koji se tu predstavlja kao “istinski biser katoličke crkve i hrvatskog naroda”.

“A kog srpski narod i Srpska pravoslavna crkva smatraju odgovornim za masovne zločine protiv srpskog i drugog nehrvatskog življa tokom Drugog svetskog rata na području takozvane Nezavisne države Hrvatske”, navodi se.

Pomirenje u regiji

Podsjeća se da je Stepinac osuđen 1946. godine u Zagrebu na 16 godina zatvorske kazne i gubitak građanskih i političkih prava u trajanju od tri godine “zbog svog delovanja i podsticanja na zločine, izdaju i saradnju sa ustaškim režimom i masovnog pokrštavanja desetine hiljada Srba”.

Ukazuje se, također, da je papa Franjo zaustavio proces kanonizacije Stepinica nakon razgovora koji su državni i crkveni zvaničnici Republike Srbije s njim vodili, kao i da je formirana zajednička komisija Vatikana i SPC-a koja treba da ispita čitav slučaj.

Ukazuje se i da je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić aktivno angažiran na prikupljanju dokumentacionog materijala koji treba da bude stavljen na uvid pomenutoj Komisiji, kako bi argumenti koji govore protiv kanonizacije Stepinca bili uzeti u obzir.

U pismima se, na kraju, ističe da je ovo pitanje veoma važno ne samo za odnose s Vatikanom, već prije svega s Hrvatskom, jer bi se “neuvažavanje istorijskih činjenica i uloge Stepinca tokom NDH u Drugom svetskom ratu odrazilo na proces suštinskog pomirenja između dve zemlje, kao i u regionu”, dodaje se u saopćenju.

Zatvorska kazna

Stepinca je Rimokatolička crkva 1998. godine proglasila blaženim, što je presudan korak ka proglašenju za svetitelja.

U srpskoj javnosti Stepinac je poznat prije svega kao čelnik “Crkve u Hrvata”, odnosno nadbiskup zagrebački iz vremena NDH-a.

Stepinac je unesen u rimokatolički kalendar kao “blaženik”, a svojevremeno ga je papa Ivan Pavao II vjernicima preporučio kao “novog zastupnika pred Bogom”.

Oktobra 1946. godine Zagrebački sud osudio je Stepinca na 16 godina zatvora i prisilnog rada te na gubitak političkih i građanskih prava zbog toga što je, kako je navedeno u optužnici, sarađivao s ustašama i okupatorom.

Bio je pet godina u zatvoru Lepoglava, odakle je pušten krajem 1951. godine, od kada se nalazio u nekoj vrsti kućnog pritvora u rodnom Krašiću, nedaleko od Zagreba, sve do smrti 1960. godine.

Izvor: Agencije