Ekologija – velika prepreka Srbiji ka EU

Srbija se priprema za novu fazu pristupnih pregovora s Evropskom unijom. Jedna od prepreka je ekološka situacija u toj državi, problem za čije će rješenje, prema procjenama, biti potrebno više milijardi eura.

Nebojša Buzej je ekolog i predsjednik lokalnog pčelarskog udruženja. Zabrinuto obilazi tok Borske rijeke, čija je voda zelenkasto-smeđe boje. Buzej tvrdi kako je to rezultat dugogodišnjeg zagađenja obližnjeg rudnika bakra, zbog kojeg je i 60 posto obradivog zemljišta Borske opštine trajno zagađeno.

“Rezultati urina su vrlo loši po zdravlje ljudi koji žive u Slatini. Zemlja na dubini 60 centimetara nam je zagađena. Zamislite vi plodove koji se gaje na takvoj zemlji, kakvi su oni? Kakve plodove jedu Slatinjani?”, pita se Buzej.

Najveći izvor zagađenja dolazi iz kompanije Rudarsko topioničarski bazen RTB Bor, gdje se proizvodi bakar. Otpadne vode od proizvodnje slijevaju se direktno u rijeku, zbog čega je ovo mjesto jedno od najzagađenijih u Srbiji. Izvršni direktor RTB-a Blagoje Spaskovski tvrdi kako je kompanija dobila gotovo 200 miliona eura kredita za unapređenje tehnologija, ali kako se zemlja svejedno ne može očistiti preko noći.

“Ali, postoji jedan problem – zemlja se ne može tako lako očistiti, jer zemlja je upijala teške metale gotovo 110 godina. Tako da će proces čišćenja trajati desetljeća i desetljeća”, dodaje.

Crne tačke

Problem zagađenja Borske rijeke samo je jedan od mnogih na koje će Srbija morati obratiti pažnju tokom pregovora za pristupanje EU. Krajem godine Srbija bi s Unijom trebala otvoriti Poglavlje 27, koje se odnosi na ekološke i klimatske promjene – sektore gdje Srbija mnogo zaostaje za EU-om, tvrde aktivisti.

“Poglavlje 27 odnosi se na nas i ekološke crne tačke i druge stvari koje su prioriteti. Tretman otpadnih voda, poput 20 ispusnih fekalnih vodova u Beogradu, koji, bez ikakvog tretmana, idu direktno u Savu. Problem je i tretman smeća. Mi nemamo deponije, mi imamo đubrišta. Činjenica je i da trošimo četiri puta više energije te da smo četiri puta manje energetski efikasni od zemlja EU-a i regije. Dok je prosjek reciklaže smeća u EU oko 60 posto, u Srbiji je tek na 15 posto. Sve su to stvari koje se tiču nas”, navodi politički aktivist Srđa Popović.

Vlada Srbije izračunala je kako bi kompletno ispunjavanje uvjeta iz Poglavlja 27 koštalo blizu 10 milijardi eura, koji bi se trebali investirati do 2041. godine. Od tog iznosa, Srbija bi trebala investirati osam milijardi eura, što je gotovo četvrtina bruto društvenog proizvoda ove države, dok bi gotovo 2,5 milijardi eura Srbiji bilo dostupne iz EU fondova, ukoliko se ispune uvjeti da država pristupi EU 2020. godine.

S druge strane, postoji mogućnost da Poglavlje 27 ne bude kočnica pristupanju Srbije EU, ako joj se odobri produženje roka za njegovo ispunjavanje, što je bio slučaj sa susjednom Hrvatskom, koja je dobila odgodu od 12 godina.

Izvor: Al Jazeera


Reklama