Vatreno oružje posjeduje 110.000 Hrvata
Vatreno oružje u Hrvatskoj ima gotovo 110.000 građana. Novi zakon, koji je hrvatska Vlada poslala na donošenje u Sabor, propisao je mnogo strože uvjete za dobivanje dozvole za oružje za osobnu zaštitu. Isti zakon prepolovit će kazne onima koji oružje drže ilegalno. Stručnjaci kažu – to je greška, sigurnost društva neće se podići, jer se ne rješava ključni problem, a to je ilegalno crno tržište.
Al Jazeera je posjetila Zagrepčanina Miru Martona, vlasnika oružja koji praktično streljaštvo, kojim se bavi oko petnaest godina, opisuje kao hobi, sport, zadovoljstvo… Da bi posjedovao oružje, morao je proći niz zakonom propisanih provjera.
“Oni uključuju i liječničke preglede svakih pet do deset godina, ovisno što u tom trenutku zakon kaže, terenske provjere, sigurnosne provjere i, da skratimo – čovjek da bi se bavio streljaštvom, osim što mora biti član nekog sportskog kluba, mora biti i nekažnjavan”, ukazuje Marton.
Izmjene predložila bivša vlada
Jedan je od četiri posto legalno naoružanih građana Hrvatske. Dozvolu za vatreno oružje ima ih gotovo 110.000, među njima 3.000 žena. Ukupno posjeduju 276.000 registriranih komada oružja. Uskoro bi na snagu trebao stupiti novi Zakon o nabavi i registraciji oružja, koji je pripremila prošla Vlada.
“Najzvučnija je ova izmjena: svatko tko ubuduće poželi dobiti dozvolu za oružje za osobnu zaštitu, morat će imati opravdani razlog. Da bi recimo mogla nositi pištolj sa sobom bilo kad i bilo gdje, osoba će prvo policiji morati prijaviti konkretne prijetnje ili napad. Je li taj zahtjev opravdan, odlučivat će povjerenstvo Ministarstva unutarnjih poslova. Dozvolu neće izdati ako procijene da institucije države toj osobi mogu zajamčiti sigurnost”, javila je iz Zagreba reporterka Al Jazeere reporterka Jasmina Kos.
U MUP-u su odbili pojasniti koje još promjene nosi zakon i zašto se pooštrava odnos prema vlasnicima legalnog oružja, a istodobno upola smanjuju kazne za one koji oružje drže ilegalno – s 13 eura, na 6.500 eura. A upravo je tu problem, tvrdi sudski vještak za hladno i vatreno oružje Dubravko Gvozdanović.
“Za ugrozu sigurnosti društva u cijelosti nisu problematični posjednici legalnog oružja na koje se i odnosi Zakon o oružju. Problem su upravo ilegalni, a to ne rješava Zakon o oružju. Znači, ilegalno crno tržište. Mislim da su 0,3 do 0,4 posto kaznenih djela počinjeni legalnim vatrenim oružjem”, kaže Gvozdanović.
Policija bez komentara
Iako se policija nerijetko pohvali ovakvim zapljenama ilegalnog oružja i streljiva, samo lani više od 105.000 komada, ni o tome sada ne žele govoriti. Prema podacima, građani i dalje sami predaju oružje za koje nemaju dozvolu.
Od početka 2008. do kraja 2015. godine policija je prikupila više od 101.000 komada automatskog oružja, granata, bombi, pištolja, više od četiri milijuna komada streljiva te više od 3.500 kilograma eksploziva. Nova je Vlada zakon poslala u hitnu saborsku proceduru.
“Zakon o nabavi oružja je usklađen sa zakonima Europske unije, ali Zakon o eksplozivnim tvarima preuzima četiri direktive, od kojih je jedna stupila na snagu 19. travnja. I taj zakon nam je bitan da ide u proceduru. Kako se radi o dva povezana zakona, paketa zakona, bitno je da oba idu u hitnu proceduru”, objašnjava Lidija Pelivan Stipetić, pomoćnica ministra unutarnjih poslova.
No, Odbor za nacionalnu sigurnost ukinuo je odluku o hitnosti. Sabor će tako o zakonu raspravljati u redovnoj proceduri. Upitno je hoće li stupiti na snagu predviđenog 1. lipnja.
Izvor: Al Jazeera