Banja Luka: Bijelo platno na spomeniku iz Drugog svjetskog rata

U Banjoj Luci je Dan bijelih traka obilježila grupa aktivista u centru grada.

Nakon što su jedni drugima zavezali bijele trake oko ruke, preko spomenika palim borcima iz Drugog svjetskog rata okačili su bijelo platno sa imenima 102 ubijene djece u Prijedoru od 1992. do 1995. godine.

Pojasnili su da zauzimaju taj spomenik borcima protiv fašizma za ubijenu prijedorsku djecu, jer prijedorske vlasti i dalje ne dopuštaju podizanje spomenika u centru tog grada.

Aktivisti su pokušali skrenuti pažnju na zahtjeve civilnih i povratničkih udruga i udruženja da se u centru Prijedora, ne negdje tamo na periferiji, podigne spomenik za 102 ubijene djece.

“Nisu svi bili Bošnjaci, bilo je i pet katolika i jedno pravoslavno dijete. Nadam se da će ove vlasti pokušati savladati svoje fašističke i nacionalne ekskluzivističke impulse i dozvoliti da se podigne spomenik. Ali shvatiću i ako neće, jer nije lako podizati spomenik za žrtve na čijim tijelima i kostima ste gradili Republiku Srpsku”, kazao je Srđan Šušnica, kulturolog i aktivista.

Photo: Al Jazeera / Ljiljana Smiljanić

Aktivisti su danas dijelili listove iz telefonskog imenika iz 1984. godine sa zaokruženim imenima građana Banjaluke koji su ubijeni jer nisu, kako je rekao Šušnica, bili Srbi i nisu bili zaštićeni u Banjaluci, “velikom, otvorenom logoru”, prenosi agencija Anadolija.

Odgovarajući na pitanje da li građani nisu došli na okupljanje zato što se plaše ili zato što okupljanje nije najavljeno, Šušnjica je rekao da je obilježavanje organizirano kao performans i nije najavljivano jer su znali da neće dobiti odobrenje za okupljanje na ovom mjestu.

Incident tokom performansa

Obilježavanju Dana bijelih traka u Banjoj Luci pridružila se i Florence Hartmann, bivša glasnogovornica glavne tužiteljice Haškog tribunala Carle del Ponte.

“Bijela traka je bila znak, zadnji znak pred koji je trebalo zaustaviti najavljeni zločin. Nažalost, to nije urađeno. Danas u Banjaluci svi još uvijek negiraju postojanje tih zločina. Negira se čak i taj prvi stepen bijele trake i važno je da se ljudi okupe, da to obilježe, da nauče da to ne urade ponovo, da nikome ne žele da se to dešava ponovo”, kazala je ona.

Nakon obraćanja prišao je jedan od građana i počeo da se svađa sa aktivistima i Florence Hartmann, izvijestila je Al Jazeerina reporterka.

Rekao je da se, kad je riječ o Republici Srpskoj, ne pitaju ni Karadžić ni Dodik, već borci poput njega, koji su, kako je rekao, stvarali Republiku Srpsku. Rekao je da je u ratu obolio od PTSP-a.

Tražio je da skinu platno sa imenima ubijene prijedorske djece sa spomenika. Rekao je da je to “pljuvanje po spomeniku, jer je i njegov djed poginuo u partizanima na Sutjesci”.

Optužio je Hartmann da samo Srbe optužuje za zločine i govorio da na sve tri strane svi zločinci treba da odgovaraju, a ne samo Srbi. Nije rekao kako se zove.

Podizanje spomenika

Hartmann je u obraćanju novinarima nakon prekrivanja spomenika istakla da je obilježavanje značajno za djecu ubijenu u Prijedoru i regiji. Rekla je da je njena generacija odgojena nakon Drugog svjetskog rata da žute trake obilježavaju grupu za uništenje, istrebljenje i da je takav znak ponovo korišten na tlu Evrope.

Prema njenim riječima, obaveza Evrope i svijeta je da svaka vlast koja se priznaje mora da poštuje ubijene, obilježavanje i počast žrtvama.

“Ovdje smo pred spomenikom koji odaje počast partizanima, što se ne bi odala počast žrtvama i što bi se dozvolilo da se javno i svakodnevno negira zločin koji su utvrđeni, dokumentirani. To ne može. Mlade generacije nauče nešto što je neistina. Jeste bilo, bilo je strašno, to svi moraju priznati ovdje, mora priznati Evropska unija, kontinent da nažalost nije reagirala i dozvoljava da se ponovo čini ono što su obećali da nikad više neće se činiti”, istakla je ona.

Smatra da pravda nije zadovoljena, ali da Haški tribunal nije osnovan da se bavi svim zločinima nego da “obilježava kriminalne politike koje su vođene i u okviru koje su počinjeni zločini”.

Izvor: Al Jazeera i agencije