Pronađeno rješenje za pregovore Srbije i EU

Evropski povjerenik za pregovore o proširenju i susjedsku politiku Johannes Hahn saopćio je kako je nađeno rješenje za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije s Evropskom unijom, do kraja juna.

Ne precizirajući detalje, Hahn je naveo kako je nađena prihvatljiva formulacija za sve članice Unije, uključujući i Hrvatsku, i kako je riječ prvenstveno o regionalnoj mjerodavnosti Suda za ratne zločine u Beogradu.

Naveo je da će to službeno biti potvrđeno slijedeće sedmice, na zasjedanju Odbora stalnih predstavnika ambasadora članica Evropske unije.

Hrvatska nije davala saglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije i EU-a zbog regionalne mjerodavnosti Suda za ratne zločine i zastupljenosti hrvatske manjine u Skupštini Srbije.

“Puno sam investirao u troškove telefoniranja i mogu reći da smo sinoć postigli dogovor, a formalnu odluku očekujemo sljedeće sedmice”, rekao je Hahn grupi novinara.

‘Politički dogovor’

Na upit novinara je li mu hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Miro Kovač rekao da će deblokirati poglavlje 23, Hahn je odgovorio: “S njim sam pronašao politički dogovor, koji uzima u obzir njegove primjedbe, a ostalo su tehnikalije.”

“Hrvatska je imala neke dvojbe, neke smo stvari pojasnili prije dvije, tri sedmice, a u vezi pitanja zakona o univerzalnoj nadležnosti pronašli smo rješenje koje bi trebalo biti prihvatljivo za sve”, rekao je Hahn, prenosi Hina.

U Vijeću EU-a su nešto prije toga rekli da “postoji mogućnost da Hrvatska odustane od svoje suzdržanosti, ali da to još nije potvrđeno” te da će o tome razgovarati ambasadori.

Hrvatska je tražila da se kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima sa Srbijom od Beograda zatraži puna saradnju s Haškim sudom, ukidanje zakona o nadležnosti Srbije za procesuiranje ratnih zločina na prostoru cijele bivše Jugoslavije te osiguravanje prava hrvatskoj manjini.

U Evropskoj komisiji kažu da će u zajedničko pregovaračko stajalište EU-a ući formulacija da se zakon o univerzalnoj nadležnosti ne smije primjenjivati diskriminatorno.

“Mi razumijemo osjetljivost Hrvatske i da je to za nju osjetljivo i legitimno pitanje, ali mi ne možemo od Srbije tražiti da povuče zakon, jer takav sličan zakon ima više država članica EU-a.  S obzirom da postoji potencijal zloupotrebe toga zakona,  mi ćemo u nacrtu zajedničkog stajališta staviti da ne smije biti diskriminacije u primjeni toga zakona, ali ukidanje zakona ne možemo tražiti”, rekao je izvor iz Komisije.

Bilateralna rješenja

Isti izvor je dodao da Hrvatska može bilateralno rješavati ta pitanja kao i druga koje ima, ali da ona ne mogu biti formalna mjerila u pregovaračkom procesu.

Isto vrijedi i u vezi sa zahtjevom za bolju zaštitu prava hrvatske manjine u Srbiji. “Mi ćemo dosta snažno u nacrtu zajedničkog pregovaračkog stajališta pozvati Srbiju da osigura zaštitu tih prava i to ćemo pozorno pratiti, ali niti to ne možemo postaviti kao formalni kriterij jer su prava manjina u državama članica različito regulirana”, rekao je izvor.

Što se tiče trećeg zahtjeva, pune saradnje s Haškim sudom, tu Komisija u potpunosti podržava Hrvatsku. “To nije nikada bilo sporno i mi ćemo stalno pozivati Srbiju na punu suradnju i provedbu svih odluka suda”, rekao je izvor, a prenosi Hina.

Izvor: Al Jazeera i agencije