Za i protiv izmjena Izbornog zakona BiH

U sjeni pregovora o održavanju izbora u Mostaru, ostale su izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine prema kojima je podignut unutarstranački cenzus za osvajanje mandata, i za opće i za lokalne izbore.

Oni koji su bili protiv ovakvih izmjena, kažu kako je riječ o pokušaju da se umjesto onih kojima su građani dali povjerenje, u parlamente postave stranački poslušnici.

Predlagači izmjena Zakona, s druge strane, tvrde da se njima nastoje spriječiti zloupotrebe.

Da bi pojedinac na jednoj stranačkoj listi bio izabran u kantonalni, entitetski ili državni parlament, potrebno je da osvoji dvadeset posto od ukupnog broja glasova koje je na istom nivou osvojila stranka.

Disciplinovanje stranačkih kadrova

Do sada je cenzus iznosio pet posto, no članovi bh. Parlamenta odlučili su većinom glasova da se to mora mijenjati.

Protivno volji većine u Stranci demokratske akcije, zastupnik Senad Šepić nije podržao ovo rješenje.

“Ovo rješenje, ono daje šansu da oni koji nemaju povjerenje naroda odlučuju o narodu, a da oni koji dobiju povjerenje naroda nemaju mogućnost da sjede u Parlamentu“, kazao je Šepić.

Interresorna grupa zadužena za izmjene Izbornog zakona rukovodila se drugim principima.

“Kad je u pitanju stranka ili pojedinac, mandat pripada pojedincu, ali znate, na izbore izađe stranka ili blok i daje određena obećanja o politici koju će provoditi, a nakon izbora pojedinci vode svoje solo politike koje nisu u saglasnosti s obećanjima u izbornom procesu“, rekao je Hazim Rančić, član Grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva.

Drugi član Grupe Lazar Prodanović, kaže da je motiv bio da se eliminira zloupotreba koju bi mogli provoditi birački odbori nakon zatvaranja biračkih mjesta u 19 sati.

Prema analizama rezultata iz prethodna dva izborna ciklusa, tvrde u Interresornoj grupi, 90 posto kandidata prošlo bi na osnovu lično osvojenih glasova, tek deset posto zahvaljujući visokom rangu na izbornoj listi.

U okviru koalicije “Pod lupom“ Vehid Šehić upozoravao je da je na djelu disciplinovanje stranačkih kadrova, te uvođenje u vlast onih koji su podobni i lojalni.

Unutarstranački cenzus

Za općinski nivo taj je cenzus sa pet podignut na deset posto, i to je, smatra prihvatljivo.

“Nadam se da ćemo za opće izbore uspjeti natjerati parlamentarce da na općim izborima prag također bude deset posto jer ne treba zaboraviti da imamo dva kantona s trideset hiljada registrovanih birača i za njih bi prag bio dvadeset posto. Ali imate gradove koje imaju 150.000 birača, prag je deset posto“, zaključio je on.

Zbog pritisaka civilnog sektora i opozicije propali su pokušaji da se unutarstranački cenzus poveća na 30 posto za opće, a na 15 za lokalne izbore.

Također, nije bilo podrške ni za potpuno zatvaranje izbornih listi.

A javnost BiH još ranije se uvjerila da pojedine stranke svoje članove disciplinuju pomoću ugovora potpisanih prije izborne kampanje, gdje nakon napuštanja stranke slijede tužbe.

Izvor: Al Jazeera