BiH: Komisije i odbori prazni zbog smanjenja naknada
Prije pola godine osobama koje primaju plaću iz budžeta Bosne i Hercegovine drastično su smanjene ili ukinute naknade za rad u upravnim i nadzornim odborima te raznim komisijama.
Sada se parlamentarci pitaju je li ta zakonska izmjena donijela više koristi ili štete.
“Državna služba popularna je u zemlji. Tu su sigurne plaće i izdašne naknade. Neki zaposlenici državnih ustanova ostvarivali su i po 15.000 eura dodatnih prihoda godišnje od rada u raznim povjerenstvima ili odborima. No, tome se prije pola godine htjelo stati u kraj”, izvještava Ivan Pavković.
Dodatna zarada se svela na samo 240 eura mjesečno, bez obzira na broj odbora i komisija, i to uz uvjet da se u njima radi izvan radnog vremena.
Predlagač izmjena kaže da su učinci već postignuti.
“Definitivno je postignuta ušteda. Prije usvajanja zakona troškovi su za te komisije bili tri miliona i 126 hiljada maraka na godišnjem nivou. Imamo nezvanične informacije da je to više nego prepolovljeno. To je bilo predizborno obećanje SBB-a, koje smo ispunili, kao i ukidanje bijelog hljeba”, kaže Damir Arnaut iz Saveza za bolju budućnost (SBB).
‘Komisije neće više da rade’
Od ukidanja tzv. bijelog hljeba, jednogodišnje plaće parlamentaraca nakon isteka mandata, ušteda će vjerovatno biti.
Međutim, SBB-ovi koalicijski partneri su sumnjičavi kada je riječ o efektima ukidanja naknada za rad u odborima i komisijama, bez vođenja računa o važnosti i težini rada.
“Vijeće ministara i Parlament trebaju, kad je ta stvar u pitanju, napraviti jednu detaljnu analizu i vidjeti kako stvari stoje. Pogotovo jer postoje neki primjeri gdje je nemoguće organizirati rad nekih važnih komisija izvan radnog vremena da bi se ostvarila naknada. A opet, bez naknade nema rada tih komisija”, kaže Šefik Džaferović iz Stranke demokratske akcije (SDA).
To se i događa. Ukidanje naknada dovelo je, govore parlamentarci, do nekih ekstremnih slučajeva i to u važnim tijelima.
“Recimo Pravosudna komisija ili Savjet RAK-a neće da rade. Imate Savjet RAK-a koji izriče kazne u iznosu od 300.000 maraka, koji radi svakodnevno i trebaju da rade za 450 maraka i ljudi neće”, tvrdi Aleksandra Pandurević iz Srpske demokratske stranke (SDS).
‘Uvesti druge mjere štednje’
Nastao je haos, govore drugi, uz opasku kako bi se mogle uvesti druge mjere štednje.
“Ukoliko se želi napraviti prava ušteda, ima prostora. Reći ću samo jednu činjenicu. Imamo tolikih unajmljenih prostora za institucije. Pogledajte kolike su naknade. Tu su naknade. I za još nekakve troškove za koje, uistinu, postoji prostora”, mišljenja je Borjana Krišto iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH).
Već je bilo nekoliko zahtjeva da se određeni odbori ili komisije izuzmu od pravila.
Sada se glasno govori kako su nužne veće izmjene prije pola godine usvojenih mjera. No, ipak uz nadu da su one počele proces prilagođavanja ogromnih primanja zvaničnika stvarnom socijalnom stanju u zemlji.
Izvor: Al Jazeera