Porazna statistika o obrazovanju Roma
U Hrvatskoj, prema posljednjem popisu stanovništva, živi gotovo 17 hiljada Roma, no pretpostavlja se da ih je barem dvostruko više. Uglavnom žive u romskim naseljima na sjeveru Hrvatske, u Međimurju.
Iako su i dalje diskriminirani i žive u lošim uvjetima, stvari se pomalo mijenjaju nabolje. A sve počinje od škole i obrazovanja.
U mjestu Kuršanec otvoren je Romski obiteljski centar gdje, između ostalog, djeca imaju produženi boravak i pomoć u učenju.
Sanja je učenica prvog razreda. Najviše voli matematiku, ali i zadaća iz hrvatskog jezika se mora napisati.
“Lijepo je kad radim zadaću. Da dobijem peticu, ako ne radim, ne bum dobila, a ja dobijem”, kaže Sanja.
Ozbiljni planovi
Dunja se u Obiteljskom centru bavi razlomcima. Ona je nešto starija i već ima ozbiljne planove.
“Ja bih htjela završiti školu i onda bih htjela postati kozmetičarka”, dodaje Dunja.
Istraživanja pokazuju da samo 50 posto romske djece završi osnovnu školu. Tek 10 posto njih upiše srednju. Na hrvatskim fakultetima je samo 30-ero studenata pripadnika romske nacionalne manjine.
Poraznu statistiku u Međimurju žele promijeniti, pa program pomoći u učenju polazi osamdesetero malih Roma.
U školi su već primijetili razliku – zadaće se pišu redovitije, ocjene su bolje.
“Roditelji, nažalost, su polupismeni ili su nepismeni, tako da ne mogu pomoći svojoj djeci niti oko pisanja, niti oko učenja. Tako da ovakav oblik mi u školi prepoznajemo kao nešto vrlo, vrlo pozitivno”, ističe Koraljka Bandelja, pedagog O.Š. “Kuršanec”.
Drugačiji život
U Obiteljskom centru se, osim učenja, i pjeva, pleše, glumi. Projekt je to Udruge Sfera, koji malim Romima želi dati šansu za drugačiji život.
“Da se pokaže da oni postoje, da mogu, da žele, samo nikad nisu imali priliku”, kaže Maja Odrčić Mikulić, aktivistica Udruge.
“Ovo što mi danas radimo to je ustvari i jedini izlaz iz tog začaranog kruga, jer mi pokušavamo odgojem i obrazovanjem promijeniti sustav njihovih vrijednosti, sustav života, način života”, dodaje aktivist Goran Lapat.
A način života u naselju, kao i u svakom drugom romskom. Mnogo ljudi, malo prostora. Još manje pristojnih uvjeta za život.
“Želio bih da se ovo romsko naselje napravi kanalizacija, voda, struja, ceste, I sve ostalo. Da se uredi ovo naselje”, govori Josip Petrović, predstavnik romskog naselja Kuršanec.
Nedostatak vode
“Većina kuća u ovom naselju nema vodovod, već do vode dolaze pomoću pumpi. Naravno, svi žele dobiti odgovarajuću infrastrukturu, međutim, kad razgovarate s ljudima u ovom naselju, većina ističe kako im je od svega najvažnije da im djeca idu u školu, da završavaju ne samo osnovnu već i srednju školu, pa i da upisuju fakultete”, izvještava Martina Kiseljak, reporterka Al Jazeere.
Za to nikad nije kasno, misli Ivana Horvat, stanovnica naselja Kuršanec.
Bila je odlična učenica, ali je zatrudnjela u sedmom osnovne. Danas ima 17 godina, muža, sina i snove.
“Maštam da idem u školu, da postanem netko, da promenim svoju budućnost. Škola je najvažnija od svih jer školom možeš daleko dogurati. Hrabrost, možeš pokazati hrabrost”, kaže Ivana.
Ponekad im hrabrost nije dovoljna. Ali, uz pomoć šire zajednice, sve se pomalo mijenja.
Izvor: Al Jazeera