Studenti filozofije ne žele vjeroučitelje

Saradnja zagrebačkog Filozofskog s Katoličko-bogoslovnim fakultetom izazvala je veliku buru među studentima Filozofskog fakulteta. Tvrde kako je ovo uvođenje katoličke nauke u škole na svim nivoima, jer bi vjeroučitelji dobili priliku predavati i druge predmete, poput hrvatskog jezika, historije, filozofije…

Nezadovoljstvo najavljenom saradnjom s Katoličko-bogoslovnim fakultetom na Filozofskom fakultetu vidljivo je na samom ulazu. Namjera je pokrenuti dvopredmetni studij vjeronauka, s jedne strane, i niza drugih predmeta sa Filozofskog fakulteta.

“Filozofski ima puno više studija od KBF-a, pa smo samim time kvantitativno već u peti, također nitko od studenata se nije izrazio prije no što je došao u pitanje ugovor je li itko zainteresiran uopće tamo”, kaže jedna od studentica.

Ugovor o saradnji 2014. godine fakultetsko vijeće prihvatilo je u vrijeme bivšeg dekana Filozofskog fakulteta, danas rektora Zagrebačkog sveučilišta. U njemu se, naprimjer, navodilo kako je za upis dvopredmetnog studija dovoljno da studenti polože prijemni na Katoličkom, ali ne i onaj, prema mišljenju studenata, zahtjevniji na Filozofskom fakultetu.

 Ugovor na doradi

Diploma bi glasila na KBF, a za upisivanje dvopredmetnog studija tražio bi se krsni list i preporuka svećenika. Dolaskom novog dekana ugovor je suspendiran i trenutno je na doradi.

“Nikakav krsni list studentima Filozofskog fakulteta niti može, niti smije, tražiti niti bih ja to dopustio, niti preporuku svećenika. Mi smo se izborili i promijenili u ugovoru da je jedinstvena diploma koju potpisuju čelnici dviju ustanova koju potpisuju da se na tom i tom fakultetu potpisuju to i to”, ističe dekan Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić.

On kaže kako na isti način sarađuje s Glazbenom, Likovnom akademijom i Prirodoslovno-matematičkim fakultetom. Protiv saradnje je samo šest od 23 odsjeka. Učenici i dio profesora tom podatku ne vjeruju i ustrajni su u stavu kako je saradnja pogrešna.

“Filozofski fakultet je sekularna institucija, a KBF je u dvojakoj poziciji, s jedne strane podliježe i pravnom okviru kanonskog prava. Čelnik nije dekan, iznad njega je veliki kancelar, kardinal Josip Bozanić”, navodi Zrinka Božić Blanuša sa Odsjeka za kroatitiku Filozofskog fakulteta.

Prava diskriminacija nastala bi, tvrde, kod zapošljavanja. Vjeroučitelji ne prolaze javni tender, već ih imenuje biskupija. Budući da imaju malu satnicu, bili bi idealni kandidati da u školama predaju, n primjer, i sociologiju, filozofiju ili jezik. To, kažu studenti, dovodi do diskriminacije studenata koji su studirali neke druge kombinacije predmeta, ne i vjeronauku.

Kratak odgovor sa KBF-a

Sa KBF-a o cijeloj situaciji stiže tek kratak odgovor.

“Problem nema veze s Katoličko-bogoslovnim fakultetom. Isključivo se radi o Filozofskom fakultetu.  Problem se tako prezentira da već zadire u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, a za njegovo očuvanje zna se tko je odgovoran”, naveo je dekat KBF-a Tonči Matulić.

Plenum studenata i profesora na Filozofskom fakultetu saradnji su odlučili reći “ne”.

“Jučer [srijeda] se masa okupila, i to je bilo praktički jednoglasno, i to je sada činjenica, jedna masovna činjenica, koju je nemoguće negirati, i to je ta snaga mase koja postoji”, ističe Karlo Jurak, predstavnik studenata u fakultetskom vijeću.

Fakultet su 2008. godine blokirali u dva navrata – zbog nezadovoljstva bolonjskim procesom i najave plaćanja studiranja. Nadaju se kako to ovaj put neće biti potrebno. Iako bi se ugovor o saradnji, ponešto izmijenjen, na fakultetskom vijeću mogao naći već idući mjesec. Usvoji li se, saradnja kreće u akademskoj  2018/2019. godini.

Izvor: Al Jazeera