Vlada Hrvatske prihvatila Nacionalni program reformi

Vlada Hrvatske je u četvrtak na sjednici prihvatila Nacionalni program reformi, odnosno dokument sa 60 reformskih mjera podijeljenih u četiri glavna područja, koji će do kraja mjeseca uputiti Evropskoj komisiji.

Premijer Hrvatske Tihomir Orešković ističe kako je riječ o „fer, ali nužnim reformama“ i od građana je zatražio podršku reformama koje su nužne jer se, kako je kazao, ne može više raditi kao do sada.

Šezdeset reformskih mjera Vlada želi provesti u četiri područja: makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost, olakšavanje uvjeta poslovanja i bolja investicijska klima, efikasnost i transparentnost javnog sektora te bolje obrazovanje za tržište rada. Glavni je cilj ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta u idućih 18 mjeseci, naglašava premijer.

„Ovaj dokument ocrtava politiku Vlade za idućih 18 mjeseci i građani Hrvatske će nas mjeriti prema ovom dokumentu. Reforme su fer, ali su potrebne“, poručio je Orešković te kazao kako se bez njih neće moći podići potencijal ekonomskog rasta. A Evropska komisija, upozorio je, ima procjenu kako će rast biti manji od jedan posto ako se reforme ne provedu.

Makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost podrazumijevaju smanjenje javnoga duga, ističe premijer ponavljajući kako je to, uz ekonomski rast, ključ promjena.

Program konvergencije

Kako bi se olakšali uvjeti poslovanja i poboljšala investicijska klima, nastavlja Orešković, mora se „maknuti birokracija iz sustava te pojačati informacijski sustav u javnoj upravi jer će se na taj način ubrzati procesi“. Nužno je, dodaje, i smanjiti troškove poduzetnicima kroz smanjenje parafiskalnih nameta.

Vezano uz poboljšanje efikasnosti i transparentnosti javnog sektora, Orešković izdvaja smanjenje broja agencija, a kada je riječ o boljem obrazovanju za tržište rada naglašava važnost kurikularne reforme.

Osim Nacionalnog plana reformi, Vlada Hrvatske je prihvatila i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2016–2019. godine, u kojem su, prema riječima ministra finansija Zdravka Marića, dva ključna cilja: poticanje ekonomskog rasta i zapošljavanja te zaustavljanje rasta javnog duga.

Taj je dokument, pojasnio je, makrofiskalni okvir za predložene reforme u Nacionalnom programu reformi, a predviđa se da će hrvatska ekonomija ove godine rasti po stopi od dva posto, uz blago ubrzanje u sljedećim godinama.

Prvih 100 dana

Iako je najavljena kao reformska, prvih 100 dana Vlade Hrvatske obilježile su svađe koalicijskih partnera i dugotrajno postavljanje kadrova u ministarstvima i javnim preduzećima. Hrvatska danas ima koalicijsku vladu i nestranačkog premijera, a Hrvatska demokratska zajednica i Most se o mnogim pitanjima ne mogu dogovoriti.

Koalicija kakvu Hrvatska još nije vidjela. Nastala nakon skoro dva mjeseca pregovora i prevrata, dostojnih političkog trilera.

“Znam da danas hrvatski mandatar nema 100 dana, ali to ni ne tražim. Svi smo mi ovdje da služimo hrvatskim građevinama”, rekao je Tihomir Orešković, hrvatski premijer po preuzimanju mandata.

Ali, već u prvih nekoliko dana dogodile su se neviđene afere: protesti protiv ministra kulture zbog, tvrde opozicija i nevladine organizacije, njegovog relativiziranja fašizma. Jedan je ministar, zbog lažnog prebivališta i nenamjenski potrošenog stambenog kredita, morao odstupiti nakon samo četiri dana u uredu. Novi ministar branitelja tražen je skoro dva mjeseca. Bio je to prvi javni sukob u Vladi. HDZ je predložio Milijana Brkića, glavnog tajnika stranke, desnu ruku lidera HDZ-a Tomislava Karamarka.

“Mi ćemo se sjesti dolje i imat diskusiju”, kazao je tada premijer Orešković.

“To je njegovo pravo, ali čini mi se da se sve predugo odvija. Nije dobro, nisam zadovoljan”, rekao je Karamarko, prvi potpredsjednik vlade.

Još je manje bio zadovoljan situacijom u Ministarstvu unutarnjih poslova. Pripalo je Mostu, a ministar Vlaho Orepić nije želio smijeniti bivše kadrove, što je javno tražio Karamarko.

“Gospodin Orepić mora znati da sam ja odgovoran za rad MUP-a, da sam odgovoran za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku”, kazao je Karamarko.

“Zakon o Vladi Hrvatske je jasan po tom pitanju, tako da se zna tko je kome i zašto odgovoran”, rekao je Orepić.

Neslaganja o raspodjeli kadrova

Svađe Mosta i HDZ-a tako su postale javne, kadroviranje se oteglo.

“Svađe oko kadroviranja, prije svega u represivnom aparatu, dakle u policiji i tajnim službama, pokazuju da se, zapravo, između te dvije opcije vodi žestoka borba za vlast. Kad optužbe i svađe izađu javno na površinu, kao što izlaze zadnjih 60-70 dana, onda to govori da ispod površine traje puno žešći rat, o kojem za sada ne znamo ništa”, kazao je Darijo Čerepinko, politički analitičar.

Sukobi su kulminirali nakon unutarstranačkih izbora u HDZ-u. Sve se glasnije počelo govoriti o preslagivanjima u Vladi.

“Uvijek smo spremni zamijeniti ‘igrača’ koji ne daje najbolji rezultat”, kazala je Josipa Rimac iz HDZ-a.

“Čestitam svima onima koji imaju želuca ići u preslagivanje vlasti s ljudima koji su, zbog sumnji na kriminalna djela, završili već nekoliko puta u pritvoru”, navodi Božo Petrov, čelnik Mosta i potpredsjednik vlade, misleći pri tome na gradonačelnika Milana Bandića, a zaboravljajući činjenicu da su s njim u koaliciji.

“Preslagivanja unutar postojeće domoljubne koalicije, ukoliko ne bude rezultata, su dobrodošla”, rekao je Bandić iz Stranke rada i solidarnosti.

A rezultata za sada nema. Najavljivali su smanjenje broja ministarstava i agencija, reorganizaciju županija, smanjivanje broja gradova i općina. Obećali su i reformu javne uprave te manje plaće i veća prava za dužnosnike.

Zajedno, a sami

Reforme u prvih 100 dana svele su se na poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja, naplaćivanje nepotrebne hitne pomoći i ograničavanje troškova dužnosnicima za telefone i službena putovanja.

“U prvih 100 dana Vlada je odustala od gotovo svih najavljenih reformi, odnosno onih koje su se najavljivale u kampanji. Uključujući bilo kakvu ozbiljniju reformu bilo kakvog političkog sustava, bilo sustava javne uprave”, navodi Čerepinko.

“Iz kampanje su ostali jedino ideološki sukobi u društvu. Prvi put tako na komemoraciji u Jasenovcu nisu bili pripadnici Srpskog narodnog vijeća, antifašisti i židovske udruge zbog, rekli su, atmosfere u društvu i relativizacije fašističkih zločina. Posvađani vladajući bili su tamo zajedno, ali opet sami”, javlja iz Zagreba reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.

Izvor: Al Jazeera i agencije