Ratni dnevnici dio bh. kulturne historije

Građani Sarajeva su pozvani da svoje ratne zapise poklone Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, kako bi se arhivirali i sačuvali.

Ideja se polako širi na cijelu zemlju, a građani su spremni, osim dnevnika, muzeju pokloniti i telefonske imenike, recepte te popise humanitarne pomoći, izvijestila je reporterka Al Jazeere Lejla Nezirović.

Prvih deset ratnih dnevnika stanovnika opkoljenog Sarajeva pohranjeno je u depo Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti. Jezički stručnjaci već istražuju jezik kojim su se Sarajlije služile, a historičari ono što je zapisano.

“Godinama se o našim životima uči iz govora ratnih zločinaca, generala, međunarodni zvaničnika sumnjivog morala… Mi treba da uzmemo za svoju historiju ono što smo sami doživjeli, a za to bi trebali imati dokumente da smo uopšte postojali”, kaže Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti.

Historija na kalendaru

Danilo Roganović ratna dešavanja bilježio je na kockicama poslovnog kalendara. Počeo je bilježeći temperature u zimskom periodu, a završio s datumom potpisivanja Dejtonskog sporazuma krajem 1995. godine. Svako sjećanje na taj period za njega je teško.

“Ima tu događaja – konferencija, mir samo što nije, a nema govora, nema više granatiranja, a ono puca u 18 sati sa svih strana. Ja ovo nisam otvorio u miru nikada, nisam imao hrabrosti, a nisam ni bacio. I kada sam čuo u novinama i na radiju da se prikupljaju dnevnici, ja sam odlučio da ovo donesem, a meni žena kaže – ko će to primiti”, priča Goranović.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti sadrži i ratne zapise iz Drugog svjetskog rata. Kao najznačajniji su zapisi Branka Ćopića i Isaka Samokovlije. Sada će, uz njih, na policama depoa i u muzejskim postavkama stajati i ratni zapisi stanovnika opkoljenog Sarajeva, koji su pristali podijeliti svoju intimu iz jednog od najstrašnijih perioda.

Više u videosnimku…

Izvor: Al Jazeera