Ko je odgovoran za Jahorinu?
Više ili manje države, tema je panela koji je privukao mnogo pažnje na Prvom ekonomskom forumu na Jahorini. Ukratko, većina učesnika se slaže da novac od poreza ne treba trošiti na finansiranje neuspješnih poduzeća, te da realni sektor treba puniti proračune, naročito jer je novca za kapitalna ulaganja sve manje.
Zajednička je to boljka svih zemalja regije u čijoj osnovi, pak, često nije nedostatak novca nego loše upravljanje.
Jahorina je imala previše zelenih zima da bi stvarala profit. Turistički radnici kažu da trebaju pomoć države ili, konkretnije, entiteta.
„Skijališta na Jahorini često i u jeku zimske turističke sezone izgledaju zeleno. Problem, kažu stručnjaci, nije pretjerano teško riješiti“, javlja reporter Al Jazeere Jakov Avram.
Skijališta Srbije su zainteresovana za Jahorinu. U toku su pregovori o dokapitalizaciji, čime bi ova profitabilna firma ušla u vlasničku strukturu. Prva investicija bila bi vještački sistem za osnježavanje staza. I prvom čovjeku kompanije čudno je da se toga niko nije ranije sjetio.
„Pa to da bi vam tačno odgovorio zašto, trebao bi znati ko je odgovoran za Jahorinu. To sam pokušao saznati dok se krećem po ovom biznis forumu, ne znam ko je konkretno odgovoran za Jahorinu“, kazao je Dejan Ljevnaić, direktor Skijališta Srbije.
Direktor Olimpijskog centra kaže da ulaganja na Jahorini nisu izostala.
„Prije četiri godine u dokapitalizaciju je uloženo 41 milion maraka, i to se prevashodno odnosilo na jedan dio sistema za osnježavanje i tri nova šestorosjeda“, rekao je Velibor Lazarević, direktor Olimpijskog centra Jahorina.
Zašto u toj finansijskoj konstrukciji sredstva nisu raspoređena za vještačko osnježavanje cijele staze, za što bi trebalo blizu pet miliona eura, mnogima je nejasno.
Javni projekti bez rezultata
Jahorina nije izuzetak. Na Forumu su se redali primjeri javnih projekata koji nisu donijeli očekivane rezultate.
„Mislimo da smo u neke sektore uložili mnogo novca, a da baš nije bio adekvatan nivo povrata. Prije svega, mislim da moramo završiti restrukturiranje u oblasti nekih naših javnih preduzeća, govorim o cijeloj BiH“, navodi Zoran Tegeltija, ministar finansija RS-a.
I državni ministar finansija očito je umoran od spašavanja posrnulih firmi.
„Ja mislim da država nije dobar gospodar i ja sam za privatizaciju“, kazao je Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH.
Suštinski problem su odmah prepoznali i strani stručnjaci koji, kažu, ne znaju mnogo o Bosni i Hercegovini.
„Administrativni troškovi države u zemlji u kojoj toliko ljudi radi u javnom sektoru nisu održivi i ne možete se zauvijek oslanjati na kredite MMF-a. Morate stvoriti vlastiti BDP, poreske prihode kojim ćete finansirati javnu potrošnju“, rekao je Ernst Welteke, bivši direktor BUNDESBANK-a.
Ponekad, ipak, nije najveći problem u visini izdvajanja za javne projekte, već način upravljanja tim sredstvima. Što je evidentno na Jahorini.
Dok se to ne promijeni, turistička zajednica gomilaće gubitke, a skijaši zaobilaziti ovu atraktivnu destinaciju jer neće znati hoće li im propasti aranžman zbog nedostatka snijega. Projekt u koji je uloženo više od 20 miliona eura novca poreskih obveznika, očito, i nije bio najpažljivije osmišljen.
Izvor: Al Jazeera