Srbiju očekuju ozbiljni rezovi u javnom sektoru
Sve stranke u Srbiji u izbornoj kampanji građanima obećavaju da će živjeti bolje. Pojedine najavljuju da će vratiti plate i penzije koje su prije dvije godine smanjene za 10 posto, ali ekonomski stručnjaci upozoravaju da je pred novom vladom ozbiljan posao kako bi se smanjili javni dug i deficit, a finansije ozdravile. Jedan od prvih poteza morat će biti otpuštanja viška zaposlenih.
Bez medicinskih sestara zdravstveni sistem je nezamisliv. Svakodnevno Ljiljana Nešović, sa svojim kolegicama medicinskim sestrama, brine o najtežim pacijentima. Za taj posao u Srbiji mogu zaraditi najviše 350 eura mjesečno.
„Zato su sestre prinuđene da rade mnoge dodatne poslove kako bi opstale, to je borba za egzistenciju, a prinuđene su da odlaze da traže bolje“, rekla je Ljiljana Nešović, predsjednica sindikata medicinskih sestara Kliničkog centra Srbije.
Samo u prošloj godini oko 1.000 zdravstvenih radnika, među kojima najviše sestara, napustilo je Srbiju tražeći bolje uslove. Prosvjetni radnici ne napuštaju državu, međutim brojni su oni koji će u naredne dvije godine napustiti posao. Planom racionalizacije javne uprave, procijenjeno je da je 10.000 njih tehnološki višak.
“Uglavnom, ljudima se nude neke otpremnine i dosta ljudi će otići u penziju tako da mislim da glavni deo smanjenja će biti realizovan preko odlaska u penziju“, rekao je Branislav Pavlović iz Sindikata prosvjetnih radnika Srbije.
Plan racionalizacije javnog sektora donijet je prošle godine i najavljeno je da će otpuštanja 9.000 radnika krenuti od februara. Međutim još nije poznato koliko njih je do sada ostalo bez posla.
„Već mesec dana se isplaćuju otpremnine onima koji su proglašeni viškom. U ovom trenutku nećemo izlaziti sa preciznim brojkama dok je proces u toku“, saopćeno je iz Ministarstva državne uprave Srbije.
Nova vlada, novi rezovi
To znači, ocjenjuju ekonomisti, da se čeka kraj kampanje i nova vlada kako bi bili načinjeni ozbiljni rezovi.
„MMF će sad mnogo više tražiti to nego uštedu u budžetu koja je na neki način delimično napravljena“, kazao je Miroslav Prokopijević, ekonomski analitičar.
Ozdravljenje javnih finansija, ocjenjuje fiskalni savjet, nemoguće je bez reformi javnih preduzeća.
Elektroprivreda Srbije, Željeznice i Srbijagas sve ukupno imaju višak od 15.000 zaposlenih. U fiskalnom savjetu kažu da ništa nije urađeno na smanjenju tog troška. Preduzeća u restrukturiranju, koja su do kraja maja zaštićena od odlaska u stečaj, i koja zapošljavaju 55.000 ljudi, moraju se privatizovati jer su preveliki trošak za državni budžet.
“Od ovih 55.000 preko broja zaposlenih 35.000 bi moralo da se reši u 2016, a verovatno rešenje preostalih neće biti nađeno u 2016. Ali treba da se zna da to znači dodatne budžetske troškove i da će to da košta“, navodi Pavle Petrović iz Fiskalnog savjeta.
„Rezovi u javnom sektoru ne utiču na stav većine mladih u Srbiji koji bi radije tražili posao u državnoj službi nego kod privatnika. U prilog tome idu podaci centra za razvoj sindikalizma koji pokazuju da je prosečna plata u javnom preduzeću oko 500 evra, a u privatnom 340. U državnoj firmi, efektivno se radi tri i po sata, u privatnoj sedam. Zaposleni u državnoj firmi po satu zaradi šest zapeta šest, a u privatnoj jedan zapeta osam evra“, javlja reporter Al Jazeere Marko Subotić.
Trogodišnji plan fiskalne konsolidacije Srbije predviđa smanjenje deficita na 2,7 posto bruto domaćeg proizvoda. Da bi to bilo moguće, napominju stručnjaci, neophodno je da se do kraja godine sprovede ozbiljnija reforma javnog sektora.
Izvor: Al Jazeera