Hrvatska: Izmjena zakona o strancima

U Hrvatskoj je u toku javna rasprava o izmjenama zakona o strancima. Za nevladine organizacije koje su bile angažovane oko pomaganja izbjeglicama tokom krize prošle jeseni, najspornije je to što će se, budu li izmjene prihvaćene, ubuduće kažnjavati građane koji pomažu strancima. Zakon, tvrde, ne pravi razliku između krijumčara i građana koji izbjeglicama pomognu besplatno.

Prošle jeseni se u Zagrebu nalazilo na stotine izbjeglica. Volonteri su im pomagali, nudili im hranu, čak i smještaj. Među volonterima je tada bila i Asja.

“Nudili smo hranu, napitke, odjeću, smještaj, to smo sve radili u različitim periodima migrantske krize, odnosno izbjegličke krize, odnosno humane i humanitarne europske krize”, kazala je volonterka Asja Korbar.

Međutim, prema izmjenama zakona, humanitarno se strancu smije pomoći samo u tri slučaja: ako mu spašavate život, pružate hitnu medicinsku pomoć ili sprečavate njegovo povređivanje. Sve ostalo je kažnjivo, i to sa tri hiljade eura.

“Ako to nije jedan od ta tri razloga, a pružili ste strancu smještaj, ukoliko vas uhvate da biste bili kažnjeni za pomaganje. Znači da li je to osiguranje smještaja ili prijevoz stranca“, rekla je Lidija Pentavec iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Krijumčar i volonter jednaki pred zakonom

Za nevladine organizacije, odredbe su suviše restriktivne. Kažu, zakon ne pravi razliku između krijumčara i onih koji ljudima u nevolji besplatno osiguraju ručak.

“Mi ovdje želimo napraviti razliku između humanih pomaganja odnosno pomaganja strancima koji se zateknu u Hrvatskoj a koje ne dovodi do stjecanja profita, financijske dobiti odnosno zarađivanja na toj vrsti pomaganja i podrške strancima”, navodi Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije.

“I ono što još smatram problematičnim je to da ako se već raspravlja o sigurnosti čini mi se da je opet nakana bila da se sigurnost shvaća kao sigurnost države i teritorija, prije nego ljudska sigurnost, odnosno sigurnost ljudi u nevolji koji pokušavaju doći u Europu“, rekao je Drago Župarić iz Instituta za migracije i narodnosti.

Za volontere, ovo je kriminalizacija solidarnosti, jer prema izmjenama zakona kažnjavat će se čak i “pokušaj pomaganja”.

“Kada vidimo prosjaka na ulici ne pitamo se jesu li mu papiri istekli kada mu dajemo pomoć. Kada nekome pomognemo sendvičem, nahranimo ga, ne pitamo se u kojem je statusu”, rekla je Asja.

Javna rasprava trajat će cijelu sedmicu. Nevladine organizacije nadaju se da će se za njih sporne odredbe o pomaganju strancima ipak izmijeniti. Ako ne prije, onda tokom saborske rasprave.

Izvor: Al Jazeera