Žrtve silovanja strahuju od novih pravila

Ujedinjeni narodi procjenjuju da je u ratu u Bosni i Hercegovini silovano i seksualno zlostavljano blizu 50.000 osoba. Mali broj žrtava se do danas izborio za status civilne žrtve rata, kojim ostvaruju i određena prava.

Nevladine organizacije strahuju da će žrtvama koje se i dalje bore za taj status ubuduće biti još teže, jer Vlada Federacije BiH predlaže formiranje stručne komisije koja bi procjenjivala je li neko u ratu doživio to traumatično iskustvo, javlja reporterka Al Jazeere Arduana Pribinja.

Zihnija Bašić prvi je muškarac u BiH koji je javno priznao da je i sam žrtva seksualnog nasilja u ratu.

“Moj život je 20 godina bio tama, plutao sam onako, bio sam prazan, olupina koja hoda, koji pluta po moru i udara u stijene. Svaka stijena ostavi još više ožiljaka”, kazao je Bašić.

Pravo da apliciraju za status civilne žrtve rata, osobe poput Zihnije Bašića iz Federacije BiH dobile su tek 2006. godine.

Do danas je blizu 850 osoba steklo takav status, a s njim i mogućnost mjesečne finansijske naknade u iznosu od 270 eura.

Stručnu procjenu za dobijanje statusa davao je Institut za medicinsko vještačenje.

Petočlana komisija

Vlada Federacije sada predlaže da ubuduće petočlana komisija vrši procjenu o tome je li neko u ratu silovan.

Ministar rada i socijalne politike FBiH Vesko Drljača je pojasnio: “Zato što Institut za medicinsko vještačenje više ne želi to raditi. Naime, doktori koji su članovi Instituta smatraju da nakon 20 godina od prestanka rata ne postoji tehnički ni medicinska mogućnost da se to na jasan način utvrdi”.

Dva psihologa, jedan neuropsihijatar i dva pravnika mogu, smatra ministar Drljača.

“Na osnovu dokumenata koje dostave nevladine organizacije, na osnovu iskaza osobe, sigurno je u jednom upravno-pravnom postupku možemo doći do približno kvalitetne istine”, dodao je on.

Da se takve istine utvrđuju na ovakav način, isuviše je kasno, poručuju nevladine organizacije, na čiju saradnju Vlada računa.

Direktorica Udruženja građana Vive Žene Jasna Zečević je rekla: “Zaista je kasno. Da mi poslije toliko godina pričamo o ovoj temi, da se to pitanje još nije riješilo. Dakle, žrtve svakako žive same sa svojom traumom”.

Obeshrabrivanje žrtava

A sada se od njih očekuje da je dokažu, što će mnoge obeshrabriti, stav je nevladine organizacije Medica.

“Da li će im se povjerovati da su preživjeli tu traumu. Dakle, potvrda da šute, ostaju u tišini i da sa tom svojom traumom, patnjom i bolom presele na budući svijet”, ocijenila je direktorica Medice Sabiha Husić.

No, predložene izmjene već su prošle Dom naroda. Na dnevnom redu Zastupničkog doma prijedlog se treba naći krajem ovog mjeseca.

“Izmjene će biti usvojene, siguran je federalni ministar rada i socijalne politike. Kaže da će Ministarstvu nakon toga biti potrebno dva mjeseca da formira komisiju. Da komisija stekne povjerenje žrtava, trebat će mnogo više od toga, upozoravaju udruženja koja sa žrtvama ostvaruju najprisniji kontakt”, javlja Pribinja. 

Izvor: Al Jazeera