Kovač: Srbija ne može suditi za zločine u regiji

Zagreb traži da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine, osigura prava hrvatske manjine i ostvari punu saradnju s Haškim sudom (Al Jazeera)

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač izjavio je da Srbija ne može biti sudac i policajac u regiji, nakon što je u Zagreb stigao neslužbeni dokument Europske komisije, takozvani non-paper, u kojem se ističe da zakon Srbije o regionalnoj jurisdikciji nije sporan.

Komisija od Hrvatske traži da bilateralno riješi pitanja tri područja, zbog kojih koči Srbiji otvaranje poglavlja 23, “Pravosuđe i temeljna prava”.

Hrvatska nije dala zeleno svjetlo za otvaranje tog poglavlja u pregovorima Europske unije sa Srbijom. Službeni Zagreb traži da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine, osigura prava hrvatske manjine u Srbiji i ostvari punu suradnju s Haškim sudom.

Europska komisija drži da to ne bi smjeli biti uvjeti za otvaranje pregovora te da zakon kojim se Srbija proglašava nadležnom za suđenja za ratne zločine na području bivše Jugoslavije “ne krši suverenost” ostalih zemalja regije.

Kovač: Tresla se gora, rodio se miš

Kovač, pak, smatra da je mišljenje Europske komisije izrađeno prošle godine za internu uporabu i njime ne treba zamarati hrvatsku javnost.

“Narodski rečeno: tresla se brda, rodio se miš. Doista mi je neugodno zamarati hrvatsku javnost nekakvim papirima za internu uporabu”, rekao je Kovač za Dnevnik Hrvatske televizije rekavši da se radi o starom dokumentu internog karaktera koji je Europska komisija izradila prošle godine kada je Europski parlament donio rezoluciju o Srbiji.

Po njegovom mišljenju, “takvo zakonodavstvo Srbije narušava dobrosusjedske odnose”.

“Hrvatska je članica Europske unije, ona nije ni velesila, ni pudlica. Hrvatska ima svoj glas, ona suobličuje, suodlučuje kao članica EU. Hrvatska bdije da zemlje kandidatkinje ispune uvjete”, rekao je Kovač.

Ponovio je da će Hrvatska i dalje inzistirati pravima hrvatske manjine u Srbiji koja, po njemu, moraju imati dvije dimenzije: vladavinu prava i izbor hrvatskih predstavnika u Skupštinu Srbije.

Saradnjom do rješenja

Komisija u svom internom dokumentu navodi kako bi Srbija čak i u slučaju da ukine članak toga zakona o nadležnosti za teritorij bivše Jugoslavije, mogla i dalje procesuirati ratne zločine u okviru univerzalne nadležnosti “što ni hrvatske vlasti ne dovode u pitanje”.

Brisel dalje navodi da se to pitanje treba riješiti kroz suradnju dviju država, kao i u svim slučajevima gdje se pojavljuje sukob nadležnosti.

Komisija također ističe da Srbija nije jedina europska zemlja koja je “ograničila primjenu univerzalne nadležnost za zločine počinjene u nekom konkretnom sukobu”, navodeći kao primjer francuski zakon iz 1995. koji se odnosio na zločine u razdoblju i prostoru za koje su nadležni Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni kazneni sud za Ruandu te britanski zakon koji se odnosio za zločine počinjene u razdoblju od 1. rujna 1939. do 5. lipnja 1945. na teritoriju Njemačke ili na teritoriju pod njemačkom okupacijom.

U Europskoj komisiji kažu da o univerzalnoj nadležnosti nema europskih zakona, ali da EU priznaje postojanje univerzalne nadležnosti u više zemalja članica koje imaju zakone kojima su svojim domaćim sudovima dali univerzalnu nadležnost.

Stajalište Komisije u “non-paperu”, na kojem nema datuma, javno je iznio još u veljači prošle godine predstavnik Opće uprave za proširenje u Europskoj komisiji Simon Mordue.

On je tijekom rasprave u Europskom parlamentu o rezoluciji o napretku Srbije kazao da za otvaranje poglavlja “ne treba dodavati zahtjeve koji nisu predviđeni u europskoj pravnoj stečevini i pregovaračkom okviru”.

“Da budem kristalno jasan, stajalište Europske komisije jest da bi uvjetovanje u ovom trenutku otvaranja Poglavlja 23 bio štetan presedan, jer u tom području nema europske pravne stečevine”, rekao je Mordue, dodajući da ne bilo u redu tražiti od Srbije da promijeni zakon koji je vrlo sličan zakonima koji se primjenjuju u nekoliko država članica, poput Belgije, Češke, Danske, Finske, Njemačke, Luksemburga, Nizozemske, Španjolske, Švedske i Velike Britanije.

“Mislim da Komisija to ne bi podržala”, rekao je.

Dobrosusjedski odnosi

Međutim, Europska komisija ne odlučuje ni o jednom koraku u procesu pristupnih pregovora i može djelovati samo na temelju mandata koji joj daju zemlje članice i to jednoglasno.

Europska komisija već nekoliko godina preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Makedonijom i preporuka ima podršku gotovo svih zemalja članica, ali Grčka to svejedno ne dopušta, navodeći da je sporno ustavno ime te zemlje, iako pitanje imena zemlje nikako ne može biti dio pravne stečevine.

Prema Okviru za pregovore sa Srbijom, koje je Vijeće EU-a usvojilo 17. prosinca 2013. godine, pregovori o poglavljima 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda, sigurnost) trebaju biti otvorena na početku pregovora, a zatvorena na kraju cijeloga procesa kako bi zemlja imala dovoljno vremena ne samo za zakonodavno usklađivanje s europskom pravnom stečevinom nego i za početak provedbe i pokazivanje rezultata u toj provedbi.

U pregovaračkom okviru se također kaže da regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi predstavljaju “bitan dio procesa proširenja” te da će se napredak Srbije mjeriti također i prema tome kako se rješavaju “otvorena pitanja iz prošlosti u skladu s međunarodnim pravom, relevantnim zaključcima Vijeća i u skladu s načelom o mirnom rješavanju sporova sukladno Povelji UN-a, uključujući, bude li potrebno, obveznu nadležnost Međunaradnog suda pravde i arbitražnog mehanizma”.

Izvor: Al Jazeera i agencije