Sjever Grčke pred vanrednim stanjem zbog izbjeglica

Najmanje 30.000 izbjeglica trenutno se nalazi u Grčkoj, a najveći pritisak i dalje je u kampu Idomeni, gdje blizu 12.000 osoba čeka na otvaranje granice s Makedonijom.

Lokalna vlast u obližnjem mjestu Idomeni potvrdila je kako je na području regije Kilkis, na kojem se kamp nalazi, proglašeno izvanredno stanje.

“Iz regije Kilkis stiglo je obavještenje o objavljivanju izvanrednog stanja ovdje. To zasad znači da će svi procesi u vezi s izbjegličkom krizom ići mnogo brže. Sada čekamo upute iz regije u vezi s izvanrednim stanjem. Prve učinke toga možemo očekivati od ponedjeljka”, rekla je Santuria Sublik, gradonačelnica Idomenija.

To znači da bi Kilkis sada trebao imati na raspolaganju fondove za hitne slučajeve.

Osim gradonačelnice Idomenija, nitko nije dao službenu potvrdu informacije o uvođenju izvanrednog stanja.

“Ovo je velika humanitarna kriza. Tražio sam od vlade da proglasi izvanredno stanje za ovu regiju. Pokušavamo napraviti sve što se može, kao regionalna vlada i zajedno s općinama, kako bismo podržali jako važan rad Crvenog križa i ostalih nevladinih organizacija koji daju podršku izbjeglicama”, ukazuje Apostolos Tzitzikostas, guverner grčke pokrajine Središnja Makedonija.

Do sada su u Idomeniju izbjeglicama pomagale samo nevladine organizacije i volonteri.

Djeca posebno ugrožena

Liječnici bez granica jedna je od dobrotvornih organizacija koje pomažu izbjeglicama na grčko-makedonskoj granici. Njihov koordinator Chris Reynders, koji je i prošle godine bio u Idomeniju, za Al Jazeeru je govorio o tome kakvo je stanje sada i opisao uvjete u kojima su izbjeglice smještene – neprihvatljivim.

“Imamo 12.000 osoba zarobljenih u improviziranim kampovima i šatorima na željezničkoj pruzi, bez pristupa osnovnim stvarima poput adekvatnog skloništa, vode i sanitarnih uvjeta. Kad je riječ o izvanrednom stanju, to nije humanitarna pomoć. Mi, Liječnici bez granica, nismo ovdje kako bismo pružili rješenja krize s kojom se suočavamo. Ovdje smo da bismo pomogli izbjeglicama. Nažalost, jedino moguće rješenje je političko, ono koje će biti postignuto uz pomoć EU i europskih država”, ukazuje Reynders.

Kaže i kako ga je “najviše zapanjio” broj žena i djece. Iako je vrlo teško utvrditi točne brojke, prema različitim procjenama najmanje 4.000 djece trenutno živi u teškim uvjetima.

“Nemaju higijenske potrepštine, odgovarajuću hranu ni sklonište. Vrlo je hladno, pokušavaju se ugrijati kako mogu, pale vatre ili se pokrivaju dekama koje im dijele naša i druge organizacije. Ali ovo je nepodnošljivo. Vidjeti ovakvu situaciju na samoj granici Europe, kako ljudi pate u ovakvim uvjetima u Europi, jednostavno je sramotno i neprihvatljivo”, upozorava.

Jako važno ostati na toplom

Al Jazeerina ekipa posjetila je izbjeglice u kampu koje, kada moraju biti u šatorima zimi, uvijek imaju iste probleme – kako ostati na toplom i napraviti da vatra i dalje tinja.

Kiša je padala cijelu noć.

“Spavamo u hladnom, pada kiša i mokri smo. Svi pokrivači su mokri. Idemo vani, probudimo se oko dva ujutro i ostanemo da zapalimo vatru. Uz vatru ostajemo do jutra”, priča Abdul, izbjeglica iz Sirije.

Iako borave u neljudskim uvjetima, neki pokušavaju zadržati izgled dostojan čovjeka.

Novi neprestano pristižu, a sve manje ih se propušta u Makedoniju.

“Ovo je Europa? Jako dobro… Da sam znao, ne bih otišao ni koraka”, kaže Taher, izbjeglica iz Sirije.

Samo žele na Zapad

Na pitanje misli se vratiti u Siriju, odgovara: “Ne, mislim o samoubojstvu”.

No, pomisao da su mu supruga i sin u Švedskoj pomaže mu da ide naprijed.

“Loše je, jako loše. Ovdje sam 10 dana”, žali se Salam, izbjeglica iz Halepa.

Ima i onih koji su na izmaku snaga, a jedna žena s djecom očajava – suprug joj je u Njemačkoj, a njih troje još ne mogu prijeći u Makedoniju.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO