Vraćanje stana rješenje za nenaplative kredite

U Hrvatskoj je 650 milijuna eura stambenih kredita – nenaplativo. Hrvatska narodna banka radi na tome da se takvim dužnicima omogući da banci kod koje su podigli kredit vrati stan i na taj način potpuno riješi dug.

Trenutno, mnogi građani nakon pljenidbe često ostanu bez stana, ali i dalje sa dugovima.

Al Jazeerina ekipa je posjetila Gorana Aleksića iz Zaprešića koji je 2007. godine podigao stambeni kredit, vezan uz švicarski franak, od 42.000 eura. Iako je rate godinama uredno plaćao, zbog drastičnog skoka tečaja dug mu nije smanjen, nego je porastao za 6.000 eura. Spasila ga je konverzija.

“Dakle, 40.000 kuna (5.300 eura) više nego na početku kredita nakon osam godina redovne otplate kredita. Ja sam konvertirao svoj kredit, umanjila mi se glavnica za 30 posto. Kad se tome doda preplata, za 40 posto”, objašnjava Aleksić.

No što s dužnicima koji svoje rate više ne mogu plaćati? Zbog njih, Hrvatska narodna banka predlaže uvesti tzv. walkout kredite. Prezaduženi građani bi tako banci mogli vratiti stan i time potpuno podmiriti svoj dug. Kredit bi se vezao na nekretninu, a ne osobu.

“Na taj način obitelj svoju odgovornost u slučaju da nije u stanju nastaviti s otplatom ograničava na iznos koji je do tada plaćen. Tako može izbjeći doživotno opterećenje dugom, troškove postupka i, u krajnjoj liniji, osobni stečaj. Rizik neutrživosti nekretnine preuzima banka”, objasnili su u Hrvatskoj narodnoj banci.

Većina rizika na dužnicima

U sadašnjoj situaciji većinu rizika snose dužnici, koji često i nakon ovrhe ostanu bez stana, ali sa dugom.

“Stanove dužnika koji svoje stambene kredite više ne mogu plaćati, banke danas prodaju na javnim dražbama pri čemu je početna cijena najmanje 80 posto od tržišne. Ne uspije li banka prodajom nekretnine namiriti svoje potraživanje, za ostatak duga tereti korisnika kredita”, javlja Al Jazeerin reporter Ivan Vrdoljak.

Banke su voljne razgovarati, ali poručuju da Vlada i Hrvatska narodna banka moraju odrediti jasne kriterije o tome kojim se dužnicima može ponuditi takav kredit.

“Izostankom takvih kriterija, vrlo je moguće da potencijalno dođe do određene teže dostupnosti samih kredita i poskupljenja samih kredita, budući da se taj element rizika koji bi onda snosila banka, ipak bi se morao ugraditi u cijenu kreditnih proizvoda”, ukazuje Dario Gabrić iz Erste&Steiermärkische Banke.

Hrvatska narodna banka procjenjuje da je u Hrvatskoj danas šest milijardi eura nenaplativih kredita, od kojih su građani prestali vraćati dvije milijarde, dok u tom iznosu 650 milijuna eura čine baš stambeni krediti.

Goran Aleksić, inače član udruge Franak, zato misli da je za walkout opciju u Hrvatskoj već pomalo kasno.

“Mnogi ljudi su već u velikim problemima zbog toga jer su ovršeni jer više ne mogu otplaćivati svoje stanove, izgubili su zdravlje, raspale su se obitelji”, kaže Aleksić.

U kojoj bi mjeri mogućnost vraćanja stana za otpis cijelog duga mogli iskoristiti postojeći dužnici, još se ne zna.

Izvor: Al Jazeera