Sudije koje su presudile Radovanu Karadžiću

Bivšem predsjedniku Republike Srpske i vrhovnom komandantu Vojske RS-a Radovanu Karadžiću presudu za najteže zločine počinjene na prostoru Bosne i Hercegovine u četvrtak je izreklo Vijeće kojim je predsjedavao južnokorejski sudija O-Gon Kwon te članovi Howard Morrison (Velika Britanija) i Melville Baird (Trinidad i Tobago).

Sudija O-Gon Kwon radi kao stalni sudija ovog međunarodnog suda od 2001. godine.

Obnašao je funkciju potpredsjednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju od 2008. do 2011. godine.

Bio je član Sudskog vijeća koje je vodilo suđenje Slobodanu Miloševiću, bivšem predsjedniku Republike Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, te na suđenju u predmetu “Popović i drugi”, u kojem je sedam bosanskih Srba optuženo za učešće u zločinima počinjenim u julu 1995. godine, nakon pada srebreničke enklave.

Zatvor za Šešelja

Sudija Kwon uključen je u više pretpretresnih postupaka, suđenja zbog nepoštovanja suda i presuda o kazni.

Osim toga, član je i Vijeća za prosljeđivanje koje razmatra mogu li se određeni predmeti koji se vode u međunarodnom sudu proslijediti nacionalnim sudovima na suđenje.

Predsjedavao je i Sudskim vijećem koje je 31. oktobra  2011. godine osudio na godinu i po dana zatvora Vojislava Šešelja, vođu Srpske radikalne stranke, zbog nepoštivanja suda objavljivanjem identiteta zaštićenih svjedoka sa suđenja za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini.

Ovaj sudija vodio je i prvo pojavljivanje u Tribunalu 26. jula 2011. godine nekadašnjeg predsjednika bivše samozvane republike srpske Krajine Gorana Hadžića i izjašnjavanje o krivici po optužnici koja ga tereti za zločine počinjene u Hrvatskoj.

Hadžić, koji je optužen za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja 1991. i 1992. na okupiranim područjima Hrvatske, uhapšen je u Srbiji 20. jula 2011. godina, nakon više od sedam godina provedenih u bijegu.

Kwon je predsjedavao i Sudskim vijećem koje je izreklo jedinstvenu kaznu zatvora Milanu Tupajiću, bivšem predsjedniku opštine Sokolac i kriznog štaba Srpske demokratske stranke, koji je odbio svjedočiti na suđenju Karadžiću.

Tupajić je uhapšen 13. decembra 2011. godine u Bosni i Hercegovini po nalogu Tribunala u Hagu.

Vijeće Tribunala je Tupajića optužilo za nepoštivanje suda jer se dva puta nije odazvao na obavezujući nalog da svjedoči na suđenju Karadžiću.

Nametnut stav

Kwon je predsjedavao i Sudskim vijećem Haškog tribunala koje je donijelo međupresudu u kojo je ocijenilo da nema dovoljno dokaza da su srpske snage pod vodstvom Karadžića izvršile genocid u općinama/opštinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik. 

Ta odluka donesena je 2012. godine, iako je međupresudom od 16. juna 2004. godine Milošević proglašen krivim za genocid u sedam bh. općina/opština.

Milošević je u junu 2004. godine tražio da se iz optužnice za Bosnu i Hercegovinu brišu tačke 1. i 2. kojima se on teretio za genocid i saučesništvo u genocidu.

Pretresno vijeće, kojim je predsjedavao sudija Patrick Robinson, odbacilo je taj Miloševićev zahtjev, navodeći kako je dokazano da je “postojao udruženi zločinački poduhvat s ciljem da se počini genocid”, kao i da su – prema do tada prezentiranim dokazima – učesnici tog poduhvata zaista počinili genocid u Brčkom, Prijedoru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Bijeljini, Ključu i Bosanskom Novom.

Većinom glasova, Sudsko vijeće je tada zaključilo da je Milošević “bio učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu, zajedno s tadašnjim vodstvom bosanskih Srba”, ali u tom slučaju Kwon je izdvojio svoje mišljenje, smatrajući kako “nije izvan razumne sumnje dokazano da je optuženi Milošević djelovao s namjerom da se Bošnjaci unište, u cjelini ili dijelom, kao etnička i vjerska grupa”.

Tačno osam godina kasnije Kwon je u “slučaju Karadžić” nametnuo svoj stav da u sedam bh. općina/opština nije počinjen genocid.

Nakon žalbe Tužilaštva, takva odluka je poništena i Karadžiću je ponovo na teret stavljen genocid počinjen u sedam bh. općina/opština.

Izvor: Agencije