Orešković predstavio Saboru prijedlog budžeta
Hrvatski premijer Tihomir Orešković predstavio je Hrvatskom saboru prijedlog ovogodišnjeg državnog proračuna, poručivši kako je riječ o prijelomnoj godini, u kojoj Hrvatska mora iskoristiti posljednju priliku za rješavanje nagomilanih problema.
“Nažalost, zbog nagomilanih problema koje godinama nismo rješavali, prošli tjedan nam je opet snižen kreditni rejting. To pokazuje da je 2016. za Republiku Hrvatsku prijelomna i naša je obveza prema budućim generacijama tu posljednju priliku i iskoristiti”, rekao je Orešković.
Naglasio je da je predloženi proračun samo prvi korak u ispunjavanju Vladina četverogodišnjeg gospodarskog plana te kako se njime proračunski deficit prvi put nakon osam godina smanjuje ispod tri posto BDP-a.
Izvijestio je da su planirani proračunski prihodi od 114,9 milijardi kuna (15,2 milijarde eura), što predstavlja rast od 4,7 posto (u odnosu na preliminarno izvršenje 2015. godine), a određeni su očekivanim gospodarskim ubrzanjem bez uvođenja novih poreza te povećanjem prihoda iz fondova EU-a.
Ukupni rashodi iznose 122,4 milijarde kuna (16,2 milijarde eura), no premijer naglašava kako su ukupni rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na manjak na razini izvršenja prošlogodišnjeg proračuna. “Drugim riječima, zamrznuli smo potrošnju”, zaključio je.
Planirani deficit iznosi milijardu eura, odnosno 2,2 posto hrvatskog BDP-a.
Kada se tomu doda šest izvanproračunskih fondova i lokalna samouprava, taj se deficit na razini opće države penje na 9,2 milijarde kuna (1,2 milijarde eura) ili 2,7 posto BDP-a, prema nacionalnoj metodologiji. I prema metodologiji EU-a “ESA 2010” proračunski deficit bit će ispod tri posto BDP-a.
Uštede su bile potrebne
Objasnio je kako planirani rast rashoda proizlazi isključivo iz rashoda povezanih s fondovima Unije te rashodima financiranima vlastitim i namjenskim prihodima. “Kako bismo to postigli, bile su potrebne uštede jer neki rashodi nužno rastu, poput mirovina, naknada za minuli rad, doprinosa EU proračunu, kamatnih rashoda i sl. Međutim, Vlada neće stati na tim uštedama, to je samo dobar start i znak da ćemo i dalje nastaviti tražiti dodatan prostor za racionalizaciju u svim ministarstvima”, poručio je hrvatski premijer.
Osim toga, istaknuo je i nužnost provođenja dugo odgađanih strukturnih reformi, pri čemu je prioritetnima naznačio upravljanje javnim financijama, zdravstvenu skrb, tržište rada i upravu.
Najavio je osnaživanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti te kvalitetnu i svima dostupnu zdravstvenu skrb, ali i naglasio kako ona ne može biti izgovor za toleriranje problema u sustavu koji godinama opterećuju proračun.
Naglasio je kako je Vlada našla dostatna sredstva za mirovine te poručio kako će nužne promjene u mirovinskom sustavu ići u smjeru da omoguće i stimuliraju one koji žele raditi.
Orešković je poručio kako Vlada ima jasnu ideju što i kako napraviti. “Mi ćemo biti ti koji ćemo predvoditi ove promjene, davati viziju, smjer i tempo. Međutim, mi to ne možemo provesti sami i zato pozivam sve koalicijske partnere, ali i druge zastupnike i partnere u socijalnom dijalogu te građane Hrvatske da preuzmu svoj dio odgovornosti, da nam daju podršku i pomognu da promijenimo Hrvatsku”, kazao je premijer Orešković.
Realne najave o smanjenju deficita
Ministar financija Zdravko Marić očekuje “živu i dinamičnu” saborsku raspravu o prijedlogu ovogodišnjeg državnog proračuna te njegovo izglasavanje, a potom i prijedloge zakonskih rješenja koji će biti na tragu strukturnih mjera, odnosno reformskog paketa koji Vlada namjerava provesti.
“U ovih mjesec i pol dana zadali smo si ambiciozan, ali smatramo i ostvariv cilj, a to je da rashodovnu stranu proračuna ne povećamo”, izjavio je Marić za HTV.
Rekao je kako je donošenje proračuna prvi korak u ostvarenju ekonomskom plana Vlade te kako se nakon njegova donošenja iz resornih ministarstava mogu očekivati prijedlozi zakonskih rješenja koji će biti na tragu strukturnih mjera, odnosno planiranog reformskog paketa.
Marić smatra kako su Vladine najave o smanjenju deficita ispod tri posto BDP-a realne jer su utemeljene realnim makroekonomskim pretpostavkama i projekcijama prihodovne strane proračuna.
Plan Vlade je, kaže, da uz daljnje smanjenje deficita, stabilizaciju javnog duga, napravi korak više kako bi Hrvatska izašla iz najguroženije skupine zemalja, koje su u proceduri prekomjernog deficita.
Hrvatski ministar financija rekao je i kako će, kada je riječ o financiranju učeničkog prijevoza, u ovoj školskoj godini sve ostati po starom.
“Naša je odluka da ćemo ovu školsku godinu odraditi po istom principu kao i do sada. Vlada priprema amandman koji će biti podnesen prije početka rasprave kako bi osigurali ta sredstva, dok ćemo za početak iduće godine otvoriti raspravu”, kazao je Marić.
Ocjenjuje kako je to jedno od područja u koje treba uvesti pravila ponašanja radi pravednije raspodjele novca, uvođenja imovinskog i dohodovnog cenzusa, kako bi sredstva dobili oni kojima su najpotrebnija.
Izvor: Agencije