Manjine u BiH i dalje obespravljene
U Bosni i Hercegovini je održan još jedan skup u nizu o manjinama i izbornom zakonu.
Nacionalne manjine i oni koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi, prema postojećem zakonu, u Bosni i Hercegovini ne mogu biti kandidati za najviše državne funkcije.
Presude koje ukazuju na taj problem donosile su se i u Strazburu.
Presuda Evropskog suda za ljudska prava stara je dvije godine, podsjeća reporter Al Jazeere Boris Gagić.
Azra Zornić, građanka Bosne i Hercegovine, nije mogla učestvovati na izborima za državni Dom naroda jer se nije izjasnila kao Bošnjakinja, Srpkinja ili Hrvatica.
Zbog toga je tužila državu i dobila presudu.
Isto je učinio i Dervo Sejdić. Sedam godina čeka na ispravljanje nepravde u izbornom procesu.
‘Ometanje pravde’
Time bi dobio mogućnost da kao Rom bude kandidat za člana kolektivnog šefa države.
“Jedan više pravni predmet su iskomplicirali, ispolitizirali do te mjere da jednostavno nema dogovora”, kazao je Sejdić.
Ponuđen je niz rješenja kako birati članove Predsjedništva ili bh. parlamentarce. Ali, ništa se nije desilo.
“U Bosni i Hercegovini godinama traju političke rasprave ili se održavaju ovakve konferencije na temu, kako svaki građanin može birati i biti izabran na najviše državne funkcije u zemlji”, izvještava Gagić.
No, izborni ciklusi prolaze po ustaljenim principima, iako civilno društvo upozorava na posljedice neprovođenja presuda iz Strazbura.
“Sedam godina naši politički lideri ne sprovode tu presudu, što je ometanje pravde, i podliježe krivičnoj odgovornosti i istrazi”, ocijenio je Žarko Papić, aktivist Inicijative za bolju i humaniju inkluziju.
Izvršna vlast, kažu, shvaća, ali traga kako izborni zakon mijenjati i ispoštovati politička prava manjina.
“Ja mislim da je sazrelo i došlo vrijeme da taj način biranja idu u proceduru i ide u izmjene zakona”, smatra Predrag Jović, predstavnik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.
Kritike opozicije
To željno čeka opozicija, koja je puna kritika.
“Ova vlast i ovo što se događa godinama je samo rješavanja drugih pitanja, ličnih interesa i crtanje imena u Izborni zakon i Ustav BiH određenih osoba”, kaže Damir Bećirović, poslanik Demokratske fronte.
Nametanja ustavnih rješenja i zakonskih izmjena neće biti, kažu predstavnici međunarodne zajednice i insistiraju na dogovoru domaćih političara.
“Obavezno je sada praviti i tražiti konkretne kompromise”, smatra Jonathan Moore, šef misije OSCE-a u BiH.
Ipak, kompromisa nema. Formirana je i interresorna radna grupa za pripremu izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva.
Čeka se hoće li se manjinama omogućiti da budu ravnopravni dio biračkih procesa na svim razinama vlasti.
Izvor: Al Jazeera