Slavonci, gastarbajteri u svojoj zemlji

U Mardešiću, jedinoj fabrici na Dugom otoku, više od 100 godina prerađuje se riba. U Salima je, međutim, sve više Slavonaca. U potrazi za poslom, ravnicu su zamijenili otokom u zadarskom arhipelagu, gdje pakuju konzerve ribe.

U Salima je duga tradicija prerade skuše ili srdela. Za lokalno otočko stanovništvo Mardešić je važan izvor prihoda, izvještava Boris Gagić, reporter Al Jazeere.

Uz njih komade smrznute ribe sada okreće Alen, Čeh iz Daruvara. Prije godinu je stigao na otok u potrazi za poslom.

“Prošao sam sve firme, ljevaonu željeza, građevne firme, ugradnja PVC stolarije… i završio s ribom, sve se mora probati, nije teško”,  kaže Alen Adlaf.

U drugom pogonu priprema se riba. Slaže se u konzerve.

Ostavljena porodica

Olga iz Siska je dugo radila u pilani. O tim danima više ne razmišlja. Na umu joj je kako komade skuše staviti u konzervu. Ali, misli lete kući, na kontinent.

“Morala sam ostaviti muža, sina – jednog i drugog, sedam unuka ostavila sam, moram”, kaže Olga.

Dvadesetak zaposlenih, mahom iz Slavonije, radi u Mardešiću. Kako, najbolji odgovor znaju stari radnici.

“Dobro, odlično su nam se ovdje Slavonci uklopili”, kaže radnica Tanja.

Početna primanja u proizvodnji su 400 eura. Firma, koja je u privatnim rukama, u 111 godina prošla je mnogo toga.

“U Mardešiću 85 zaposlenih godišnje proizvede 7 miliona ribljih konzervi. U zlatno doba ‘80-ih 480 radnika plasiralo je na tržište 20 miliona konzervi”, izvještava Al Jazeerin reporter Boris Gagić.

Međutim, žele iskorak na evropska tržišta pomoću evropskih fondova.

Zahvala za prošlost

Dugi otok spada u one pučinske i time su veća bespovratna sredstva koja mogu povući iz kase EU-a za modernizaciju pogona.

Marko, šef pogona, vratio se nakon školovanja u Sali.

“Jadranska sardina u biti jedna je od boljih kvaliteta, također za skušu, tako da bi to bilo idealno za francusko ili španjolsko tržište”, kaže Marko Milić, šef proizvodnje Mardešića.

Slavonci na otoku, za menadžment normalna pojava. I svojevrsna zahvala za prošlost.

“Mi smo prije pedesetak godina išli u Slavoniju raditi, primili su nas srcem i dušom, tako im i uzvraćamo”, kaže Darko Bonja, voditelj prodaje.

Nakon posla Slavonci odlaze u obližnju zgradu. Ranije upravna, preuređena je za besplatan radnički smještaj.

Sudbina gastarbajtera u vlastitoj zemlji.

Izvor: Al Jazeera