Protesti protiv hidroelektrana u Hercegovini

Ekološke udruge i predstavnici lokalnih zajednica koje gravitiraju rijekama Buna i Bunica u Hercegovini traže povlačenje odluke o koncesiji za izgradnju hidroelektrana na ušću Neretve u blizini entitetskog razdvajanja.

Vlasti tvrde kako za takvo nešto nema potrebe, te da su studije pokazale da ne postoji opasnost za ekosistem i privatna vlasništva.

Na lokalitetu Bune će, prema dosadašnjim planovima i realizaciji, biti takozvana mini hidroelektrana snage do pet megavata. Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona izdala je dozvolu, a radovi bi trebali početi za oko pola godine.

Ovo je samo jedna od 36 izdanih koncesija na rijekama i rječicama ovog bh. kantona. U proceduri je izdavanje još deset koncesija.

„Nećemo dozvoliti da se prave te centrale jer će nas potopiti, naše podrume, bunare, povratni pritisci, tako da ćemo svi plaviti“, ističe Miroslav Barišić, predsjednik lokalne zajednice Buna.

Ekolozi upozoravaju na pogubnost po živi svijet i okolinu.

„Ja se samo pitam, u slivu rijeke Bune, da li je zdrava pamet gdje živi 20 endemskih vrsta ribe raditi ovakve betonske zidove“, govori ekolog Oliver Arapović.

Različiti pogledi

Urbanisti, poput Seje Pintula, u ovome vide zločin.

„Pretvaranje bunskih kanala, sa jedinstvenim sistemom vodopada, u betonski kanal je zločin koji ne smijemo dozvoliti“, kategoričan je.

Donko Jović, kantonalni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, tvrdi kako su sve neophodne studije urađene i da razloga za negodovanje nema jer je riječ o elektrani bez akumulacije.

„Ta hidroelektrana neće stvarati utjecaje na poplave, a što se tiče ribljeg fonda, ponovit ću riječi profesora Peršinovića koji je radio studiju, gdje on izričito tvrdi da će sve kada se izgradi za riblji fond biti bolje, biće više kisika“, ističe Jović.

Novinar Al Jazeere Sinan Šarić iz Hercegovine javlja:

„Da bismo se uvjerili kako, u praksi, zaista izgleda izgradnja ovakve minielektrane, otići ćemo do Stoca gdje se na Bregavi zadnjih pet mjeseci gradi ovakva mini elektrana.“

Korito netaknute kraške rijeke na entitetskoj liniji pretvara se u gradilište.

Briga za zaštićene vrste

Dočekao nas je Novica Škrba čija je kuća tik uz dijelove hidroelektrane.

„Evo vidite šta je urađeno ovom divnom kanjonu. Napravljen je genocid, odnosno urbicid. Šta reći, to je genocid nad prirodom i pogledajte ovu mlinicu koja nas je othranila i koja je rađena 1892. Sad je zavaljena, a stoji u papirima da je pod zaštitom države i trebala je da se radi“, govori Škrba.

Ribari ističu brigu za zaštićene vrste u Bregavi i problem bujica.

„Toliko je zasuto materijala i, kada dođu zimske vode, sve će to pokrenuti, što će začepiti rupe i jaruge gdje je mriješćenje naše autohtone pastrmke i riječnog raka“, ističe ribar Avdo Elezović.

Iako je hidrocentrala na Bregavi u ingerenciji bh. entiteta RS, ona se gradi u jedinstvenom ekosistemu sliva Neretve i neodvojiva je od ostatka 36 planiranih hidroelektrana u ovom dijelu BiH.

Entitetska Vlada je odlučna nastaviti sa dodjelom koncesija, a do tada ekolozi i i žitelji sliva Neretve, kažu, odlučni su u protestima.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Za život u 21. vijeku je spreman je samo onaj ko rijeku učini bistrijom, zrak čišćim, a tlo zdravijim i plodnijim.

Published On 31 Dec 2015
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO