Problemi sa bh. zahtjevima za povrat štednje

Slovenija je obavijestila Vijeće Europe da ima teškoće s verifikacijom podataka vlasnika stare devizne štednje Ljubljanske banke u Sarajevu za provedbu zakona kojim je njima i štedišama u Hrvatskoj priznala pravo povrata devizne štednje.

Vijeće Europe zaduženo je za praćenje provedbe tog zakona koji je donesen prošle godine sukladno presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Prema presudi, štediše Ljubljanske banke treba tretirati jednako bez obzira jesu li štedjeli u podružnicama banke u Sloveniji, kojima je Ljubljana isplatila štednju, ili izvan nje u vrijeme pred raspad nekadašnje Jugoslavije.

Slovenska televizija prenosi kako Slovenija tvrdi da joj je dokumentacija o staroj deviznoj štednji Ljubljanske banke u Sarajevu nedostupna jer je banku 1993. godine nacionalizirala vlada Bosne i Hercegovine.

Stiglo već 20.000 zahtjeva

Postupak predaje zahtjeva za povrat devizne štednje počeo je početkom studenog prošle godine, a u prva dva mjeseca, doznaje se, pristiglo je gotovo 20.000 zahtjeva.

Zahtjevi za povrat štednje mogu se podnositi do kraja 2017. godine, a Slovenija je obećala da će prve isplate onima kojima se dokaže da je evidencija točna početi isplaćivati u drugom kvartalu ove godine.

Računa se da će cijeli trošak povrata stare devizne štednje štedišama izvan Slovenije iznositi gotovo 400 milijuna eura, u što su uključeni i troškovi vezani uz verifikaciju zahtjeva.

Sredstva su osigurana u proračunima za iduće dvije godine.

Prema podacima Ljubljanske banke, neisplaćena glavnica s naslova stare devizne štednje u Hrvatskoj i BiH iznosi 258 milijuna eura.

Za razliku od dubioza vezanih za dokumentaciju štediša iz BiH i njihovih pravnih nasljednika dokumentacija bivše Ljubljanske banke, Hrvatska je “čista”, pa se računa da s verifikacijom zahtjeva njenih štediša neće biti problema.

Izvor: Agencije