Beograd: Na sudu zbog odavanja počasti žrtvama Srebrenice
Na beogradskom prekršajnom sudu po prijavi MUP-a Srbije zbog kršenja Zakona o javnom okupljanju saslušana je aktivistica Anita Mitić.
Ona je označena kao organizator okupljanja građana koji su 10. jula prošle godine – paljenjem svijeća ispred Predsjedništva Srbije – odali poštu žrtvama genocida u Srebrenici, a nakon što je policija zabranila sva okupljanja zakazana za dan poslije.
“Nije ona, nego ja”, poruka ispred Prekršajnog suda. Okupljeni kažu da su sami odlučili poslije zabrane okupljanja 11. jula, poštu žrtvama genocida u Srebrenici odati dan ranije, na ulicama Beograda.
Građanskom i ljudskom solidarnošću objašnjavaju podršku jednoj od njih, koja je bila u sudu, jer je jedina za svoju odluku kažnjena prekršajnom prijavom.
“To je samo nastavak te politike koja je zabranila komemorativni skup 11. jula. Naš skup 10. je bio i komemorativni, ali s druge strane i protestni zbog te zabrane. Ne želimo da pristajemo na te zabrane koje nisu utemeljene na zakonu i ustavu, mi ćemo svoja prava da koristimo, a na sudu je sada da odluči da li će da se vodi politikom ili zakonima i evropskim standardima”, kaže Beograđanin Ivan Đurić.
Bez pravne osnove
“Ne možete genocid nazvati genocidom, nemate pravo na javnu reč, nemate pravo na slobodu okupljanja, pa onda, ništa, u to ime smo došli da kažemo da imamo pravo na sve to, kao što su oni nama ovom prijavom rekli – ne može, tako mi njima ovim putem govorimo ne može, pa da vidimo ko će duže da izdrži”, poručuje učesnica protesta Jovana Prusina.
Za takvo nadmudrivanje, kaže braniteljica, pravnog osnova nema. Odlukom Ustavnog suda u aprilu 2015, Zakon o javnim okupljanjima proglašen je neustavnim.
“Nov zakon je donet u januaru ove godine, međutim, još uvek nije stupio na snagu tako da mi praktično u ovom trenutku nemamo nijedan zakon koji reguliše javna okupljanja. Navedeno delo samim tim nije prekršaj jer ne postoji zakon koji ga reguliše kao prekršaj, a nemoguće je goniti nekoga za delo koje nije propisano zakonom kao prekršaj”, ističe Milena Vasić, braniteljica Anite Mitić.
Novi protesti
Osim što je, pravno neosnovana, prekršajna prijava MUP-a, Aniti Mitić sporna je i zbog stavljanja riječi genocid pod znake navoda.
“Civilno društvo već 20 godina priča o tome da mora da se prihvati odgovornost za počinjeni genocid u Srebrenici, da o tome mora da se razgovara u Beogradu, da ne može premijer da ode u Srebrenicu na komemoraciju, da onda u Beogradu priča da to nije genocid , da onda zabrani komemorativni skup, u jednom civilizovanom demokratskom društvu se to tako ne radi”, kaže Anita Mitić.
Komemorativni skup povodom obilježavanja genocida u Srebrenici ove godine bi trebalo da održi premijer Srbije i to u Beogradu, smatra Mitić.
Ali kakav god da stav države bude, pa i da okupljanja ponovo budu zabranjena, nevladine organizacije za 11. jul ponovo najavljuju izlazak na ulice, jer to vide, kako kažu, kao svoju građansku i moralnu dužnost.
Izvor: Al Jazeera