Crna Gora povećala zarade u javnom sektoru

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, prema kojem će plate funkcionera i službenika u narednom periodu biti veće i do 16 posto.

Nakon dvije godine rada na Prijedlogu zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, skupštinska većina je izglasala zakon koji će, kako je saopćeno iz Ministarstva finansija, uvesti red u platne spiskove u javnom sektoru.

Novim zakonom se, kako je obrazloženo, osigurava bolja kontrola i politika zarada u javnom sektoru, korigiranje nejednakosti u zaradama zavisno od grane vlasti i usklađivanje nivoa zarada sa nivoom odgovornosti, povećanje transparentnosti sistema zarada i nivoa fiskalne odgovornosti.

Zakon je usvojen na prijedlog Vlade Crne Gore, a glasali su poslanici Demokratske partije socijalista, Liberalne partije, manjinskih stranaka, socijaldemokrata i opozicione Pozitivne Crne Gore.

Predsjedniku najveća plata

Usvajanjem zakona o zaradama svim zaposlenim u javnom sektoru su uvećane zarade, ali na način da se ukidaju naknade za radna tijela, komisije i slične forme, kao i veliki broj dodataka putem kojih su zarade uvećavane.

Najveću platu u javnom sektoru imat će predsjednik države, čija će osnovna zarada biti obračunata sa koeficijentom 32, a potom slijede predsjednik Skupštine, predsjednik Vlade, predsjednik Ustavnog suda i predsjednik Vrhovnog suda, kojima je pripao koeficijent 30.

Ako vrijednost jednog boda, kako se očekuje, bude 55 eura ili veća, u zavisnosti od dogovora socijalnih partnera, koliko je nekad iznosila minimalna cijena rada, onda će osnovna plata predsjednika države iznositi 1.760 eura, a predsjednicima parlamenta, Vlade, Ustavnog i Vrhovnog suda će pripasti po 1.650 eura.

Ujednačena primanja

Istom platnom razredu sa koeficijentom 26 pripadaju ministri, poslanici, sudije Ustavnog i Vrhovnog suda, glavni specijalni tužilac i zaštitnik ljudskih prava i sloboda, kao i predsjednik Senata Državne revizorske institucije.

Nešto nižu platu, koeficijent 25, imat će direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, direktor Agencije za sprječavanje korupcije i predsjednik Apelacionog suda.

Prema novom zakonu, predsjednici općina i gradonačelnici, imat će nižu zarada od poslanika i ministara. Tako prema slovu propisa, gradonačelnika Podgorice, kao grada sa više od 100.000 stanovnika, sljeduje plata sa obračunskim koeficijentom 25.

Predsjednici općina sa manje od 10.000 stanovnika imat će zaradu sa obračunskim koeficijentom 18, dok će najveći broj čelnih ljudi lokalnih samouprava, sa 10.000 do 50.000 stanovnika, imati obračunski koeficijent 20.

Godinama unazad najveću zaradu u državnom sektoru imali su direktori regulatornih agencija, kao i direktori gradskih vodovoda, sa prosječnom platom iznad 1.800 eura.

Zakonskim odredbama ujednačena su primanja savjetnika u Osnovnom, Upravnom, Višem, Apelacionom i Privrednom sudu, kao i u osnovnim i višim tužilaštvima.

Također, usvojenim amandmanima data su veća ovlaštenja Ministarstvu pravde u utvrđivanju visina zarada zaposlenih u sudstvu.

Zdravstvo i prosvjeta

Ministar finansija Radoje Žugić rekao je nakon usvajanja zakona da će se resor na čijem je čelu obavezati na povećanje zarada zaposlenima u sektoru zdravstva, potpisivanjem novog kolektivnog ugovora.

Zaposlenima u zdravstvu plate će biti uvećane za 5,5 posto, a dogovoreno je da se kolektivni ugovor potpiše u roku od 30 dana.

Ministar prosvjete Predrag Bošković i predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević potpisali su početkom ovog mjeseca Granski kolektivni ugovor, kojim je, između ostalog, predviđeno povećanje zarada zaposlenima u toj oblasti oko 5,5 posto.

Prosječna plata prosvjetarima je blizu 450 eura, pa to znači da će im plate prosječno biti povećane otprilike 23 eura.

Izvor: Agencije