Brojni problemi javnih RTV servisa u regiji

Javni servisi moraju biti nepristrani, neutralni i održavati etičke standarde, jedna je od poruka konferencije “Sloboda izražavanja i odgovornost medija” koja se održava u Budvi. Skupu prisustvuje veliki broj novinara sa Balkana, ali i predstavnika međunarodnih organizacija i medijskih stručnjaka.

Ocijenjeno je kako se države regije suočavaju sa sličnim problemima, od kojih je najveći finansijska održivost državnih medija, zbog čega su oni često u funkciji politike, a ne javnog interesa.

Radio-televizija Crne Gore našla se u centru pregovora o prijelaznoj vladi u toj državi. Dok opozicija traži ostavke rukovodstva Informativnog programa, zbog, kako tvrde, političkog utjecaja i neobjektivnosti, vlast to odbija kao neosnovano. Pregovori su stali, a Goran Đurović, jedan od članova Savjeta koji nadgleda program javnog servisa, kaže kako godinama traje status quo.

“On jeste jednopartijski, potpuno neobjektivan, potpuno pristrasan i neizbalansiran. I to mislim da građani Crne Gore prepoznaju, a to je, na kraju krajeva, i ocjena samog Savjeta RTCG-a, donijeta u novembru, koja je koncipirana tako da se traži od generalnog direktora da pristupi organizacionim i kadrovskim promjenama ne bi li se vratilo povjerenje građana”, navodi Đurović.

Veći utjecaj politike

Savjet RTCG-a ima devet članova, koje bira Skupština, dok oni biraju generalnog direktora. Kao kontrolni organ, poručuju iz Venecijanske komisije, ovo tijelo mora osigurati nepristranost medija, posebno za vrijeme izbora.

“Sistem – u kojem bi članove ovog tijela birali dijelom predsjednik, dijelom Skupština, a dijelom Vlada – mogao bi biti dobar, ali ako u ta tri ogranka imate istu partiju na vlasti, onda to nije dobro rješenje. Sistem u kojem ih bira Skupština je dobar ako se traži kvalificirana većina. Dakle, različiti su modeli, ali tijelo mora biti nezavisno i moraju ga činiti kompetentni ljudi iz različitih sfera društva”, kazao je Gianni Buquicchio iz Venecijanske komisije.

Pitanje upravljanja javnim servisom goruće je i u Hrvatskoj, gdje se vodi polemika o radu aktuelnog direktora. Saša Leković iz Hrvatskog novinarskog društva kaže kako je zakon o državnoj televiziji mijenjan tako da politika ima veći utjecaj, koji se jasno vidi u pritisku nove Vlade na prvog čovjeka Hrvatske radio-televizije.

“Hrvatsko novinarsko društvo je imalo mnogo primjedbi na njegov rad i mi smo to govorili. Međutim, to su bile primjedbe koje su bile temeljene na konkretnim dokazima, a ovo sada su vrijeđanja, politička diskvalifikacija, nešto što nema puno veze sa zdravom političkom raspravom, iz čega se, zapravo, vidi da je cilj samo da maknete onog tko je bio za vrijeme prošle vlasti, stavite nekog svoga, ali ni na koji način da omogućite da javni servis bude zaista politički neovisan”, dodaje on.

Naplata takse kao problem

U Javnom servisu Bosne i Hercegovine, tvrdi njegov direktor Belmin Karamehmedović, više od političkog utjecaja problem je opstanak medija. Zakon koji ga definira, donesen 2005. godine, nikada nije do kraja proveden, a nemogućnost naplate takse dovela je zaposlene na ivicu opstanka.

“Osnovni problem javnog servisa iz kojeg ja dolazim je njegova finansijska opstojnost. Ja moram biti pošten pa priznati, na ovoj funkciji sam sedam-osam mjeseci, zaista nije bilo nikakve vrste pritiska od bilo kojeg političkog faktora u Bosni i Hercegovini u smislu da se traži od javnog servisa da bude naklonjen jednoj, drugoj ili trećoj strani u Bosni i Hercegovini”, ističe Karamehmedović.

Naplata takse problem je i u Srbiji, pa se Radio-televizija Srbije trenutno finansira dijelom iz nje, a dijelom direktno iz budžeta.

“Tako da i taj sistem, čini mi se, vlast želi da zadrži, ipak neki osnov da bi kroz finansije mogla da utiče i da ucenjuje novinare na javnom servisu Srbije”, smatra Petar Jeremić iz Udruženja novinara Srbije.

Predstavnici Evropske unije upozoravaju kako javni servisi nose veću odgovornost od ostalih medija te da su ih države regije, kao kandidati za članstvo, obavezni osloboditi političkog i drugih utjecaja te da, uz slobodu izražavanja, postoji i odgovornost za izgovorenu riječ, iz Podgorice javlja novinarka Al Jazeere Milica Marinović.

Izvor: Al Jazeera