Izvinjenje Plenkovića zbog ustaškog pozdrava na spomen-ploči

Hrvatski premijer Andrej Plenković u nedjelju se izvinio svima koje vrijeđa postavljanje spomen-ploče u Jasenovcu na kojoj stoji ustaški pozdrav “Za dom spremni”, ali i dodao kako je riječ o ploči postavljenoj u znak sjećanja na 11 poginulih hrvatskih veterana.

Kazao kako će upravo zbog toga biti i osnovana komisija čije će se preporuke pretočiti u propise, a u pogledu simbola totalitarnih režima.

Plenković je bio gost emisije HTV-a Nedjeljom u dva.

Hrvatski premijer je kazao i da je ploča postavljena u Jasenovcu, kao spomen na 11 poginulih pripadnika HOS-a te da udruga koja ju je postavila u svome grbu ima sporni natpis.

Vlada će u pogledu sporne ploče, naglasio je, postupiti “isključivo temeljem zakona”.

Pozdrav ‘ima dvostruke konotacije’

“Što se samog pozdrava tiče, on ima dvostruke konotacije. Ima jasne konotacije u Jasenovcu na ustaški režim i logor u Jasenovcu, koja može vrijeđati žrtve i njihove obitelji i apsolutno dijelim taj stav i tu nemam nikakvih dilema. Međutim, isto tako, to je ploča postavljena poginulim hrvatskim braniteljima. Zbog toga sam i rekao da je to pitanje na koje ne možemo tako jednostavno odgovoriti”, dodao je.

Dodaje kako tu temu želi izmaknuti od politikanstva, a na primejdbu novinara kako se ta tema upravo i politizira zbog toga jer on kao hrvatski premijer nije iznio jasan stav, Plenković odgovara: “Oprostite. Nisam ja postavio ploču, niti sam i na koji način pridonio tome. Ja radim da ovu temu, koja ima puno šire dimenzije, konačno u hrvatskom društvu riješimo na sadržajan, kvalitetan i konsenzualan način”.

“Rješavanje” te teme, dodao je, želi kako više ne bi doprinosila podjelama.

Uslijedila je napomena novinara kako je i saborski odbor zaključio da ta ploča vrijeđa žrtve logora i sve žrtve ustaškog režima, kao i njihove porodice te pitanje da li se može izviniti za ploču u Jasenovcu.

“Meni je izuzetno žao da je došlo do postavljanja ploče koja vrijeđa osjećaja onih koji su bili žrtve logora u Jasenovcu i s te strane imam puno solidarnosti i puno osjećaja prema njima. Istodobno, riječ je o 11 hrvatskih branitelja, koji su poginili za hrvatsku slobodu i demokraciju…”, rekao je premijer, na što ga voditelj pita može li se izviniti onima kojima su povrijeđeni osjećaji postavljanjem sporne ploče.

“Onima koje to vrijeđa, ja se ispričavam. Vrlo jasno, vrlo precizno, ponavljajući da ovu temu kanim riješiti na način da ćemo formirati povjerenstvo, pluralističko, koje će zatvoriti ono što se zove suočavanje s prošlošću. Hrvatska to još nije napravila”, kazao je Plenković.

Dvojako značenje petokrake

Komisiju će osnovati Vlada u predstojećim sedmicama , a njene preporuke će se pretočiti u obavezujuće propise, dodao je.

Na pitanje kako gleda na zvijezdu petokraku, Plenković je rekao: “Ako gledamo petokraku u kontekstu Križnog puta, žrtava Bleiburga, možda Ovčare, onda  – da, vrlo jasno. U drugom kontekstu, ako vodimo računa o Ustavu, izvorišnim osnovama, o tome da je Hrvatska u današnjim granicama stvorena nasuprot NDH, onda je to nešto drukčije. Prema tom moramo ići vrlo precizno u analizu ove teme u kojoj mnogi akteri, stručnjaci, trebaju dati svoj stav”, kazao je.

Moramo raspraviti to pitanje, postići konsenzus, zatvoriti to pitanje i okrenuti se budućnosti, dodaje.

Odbacio je primjedbe “izvana” o refašizaciji Hrvatske, kazavši da “određene pojavnosti postoje, ali niti su dominantne, niti su nešto što bi trebalo predimenzionirati”.

“Pa, pogledajte kakav profil HDZ-a ja radim, kakav je profil ključnih političkih stranaka, u krajnjoj liniji sastav Sabora, temeljne odrednice našeg programa, predsjednice, Vlade, svih institucija”, kazao je Plenković.

Srbija mora ispuniti obaveze

Govoreći o odnosima sa Srbijom, hrvatski premijer je kazao da ta država treba ispuniti preuzete obaveze prema hrvatskoj manjini i nakon toga će se o poglavlju 26 o obrazovanju i kulturi u pristupnim pregovorima Srbije s Evropskom unijom ponovno raspravljati.

Dodao je da je hrvatska blokada bila opravdana te da to pitanje treba “dedramatizirati”.     

“Srbija je preuzela određene obveze kad je riječ o obrazovanju manjina, isto tako i hrvatske manjine u Srbiji. Tu postoje udžbenici predškolske, školske, srednjoškolske dobi. To su obveze koje nisu realizirane”, kazao je Plenković.

On je dodao da je riječ o pitanju koje je moguće lako, jednostavno i brzo riješiti.  

Ukrajina nalik nekadašnjoj Hrvatskoj

Vezano uz inicijativu za hrvatsku pomoć Ukrajini u reintegraciji područja pod vlašću proruskih pobunjenika koju je iznio tijekom nedavne posjete Ukrajini, a koju su neki političari, analitičari i mediji ocijenili pretencioznom, Plenković je kazao kako Ukrajina ima situaciju najsličniju onoj koju je svojevremeno imala Hrvatska.

Dodao je da Sporazum iz Minska po svom sadržaju jako sliči Sporazumu o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja.

Hrvatska vlada je na sjednici u Vukovaru osnovala radnu grupu u koju su uključeni ljudi koji su vodili hrvatsku reintegraciju 1996-98. kako bi se na savjetodavan način pomoglo Ukrajini kada dođe do situacije da u njen ustavnopravni poredak budu i ovlasti Donjecka i Luganska, kazao je Plenković. Istaknuo je kako OSCE i Normandijski format traže modalitete kako da osiguraju taj cilj, a da Hrvatska svojim iskustvom može pomoći. 

Riječ je o pitanjima vezanim uz decentralizaciju, organiziranje izbora, finansije, povrat izbjeglica, zakon o oprostu, razminiranje i drugim konkretnim pitanjima o kojima Hrvatska ima neprocjenjivo iskustvo, rekao je premijer Hrvatske.

On je ocijenio kako nuđenjem takve vrste pomoći Ukrajini, Hrvatska nije “zategnula” odnose s Rusijom te da se ruska reakcija svela na saopćenje Ministarstva vanjskih poslova i intervju ruskog ambasadora u Hrvatskoj.

Izvor: Agencije