Ljajić: Hrvatska blokada nema veze sa zaštitom manjina

Neprincipijelno uslovljavanje može da traje unedogled, smatra Ljajić (Zoran Žesti? / Tanjug)

Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić ukazuje kako hrvatska blokada otvaranja Poglavlja 26 u pregovorima s Europskom unijom “nema nikakve veze sa zaštitom prava manjina već je čista demonstracija privilegovanog položaja zbog hrvatskog članstva u Uniji”.

“Blokada Hrvatske će imati najmanje tri štetne posledice. Naneće ogromnu štetu ukupnim bilateralnim odnose dve zemlje, a takođe će uticati na odnos javnosti i građana Srbije prema EU, jer će se zbog ovakvog uslovljavanja povećati broj onih koji se protive ulasku u EU”, rekao je Ljajić.

“Treća posledica odnosiće se na hrvatsku manjinu u Srbiji, koja se ovakvim potezom navodno štiti, a u suštini joj se čini najveća šteta, jer je u uslovima zaoštrenih odnosa između dve države teško očekivati da mogu da se unapređuju prava bilo koje manjine”, dodao je.

Zbog svega navedenog, nastavio je Ljajić, hrvatska blokada pregovora o poglavlju posvećenom obrazovanju i kulturi “nema nikakve veze sa zaštitom prava manjina”. Podsjeća i kako se “u Akcionom planu Vlade Srbije, koji je bio uslov za otvaranje Poglavlja 23, nalazi model za rešavanje pitanja od značaja za sve manjine, pa i hrvatsku manjinu, uključujući tu i obrazovanje na manjinskim jezicima”.

Navodi i kako su predstavnici nacionalnih vijeća svih manjina u Srbiji sudjelovali u izradi tog plana.

“Ovakvo neprincipijelno uslovljavanje može da traje unedogled, ukoliko se ne odluči gde i na koji način treba da se rešavaju manjinska pitanja i šta se od Srbije očekuje” dodao je.

Ljajić je precizirao da u Srbiji postoji 26 nacionalnih manjina, pa postavlja pitanje “je li moguće da se samo jedna od njih suočava sa problemima u obrazovanju ili je posredi nešto drugo”.

“Srbija je spremna da sva otvorena pitanja rešava na bilateralnoj osnovi, a pre svega kroz aktiviranje mešovite komisije za manjine, koja je predviđena Međudržavnim sporazumom o zaštiti nacionalnih manjina Srbije i Hrvatske, na koji se hrvatska strana toliko poziva” poručio je Ljajić.

Nikolić: Mogla je i Srbija blokirati Hrvatsku, pa nije

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je da je Srbija mogla blokirati Hrvatsku na putu u Europsku uniju, ali to nije učinila zbog dobrosusjednskih odnosa, te je poručio da prepreke Srbiji na europskom putu neće promijeniti pravac zemlje kojoj su potrebni oslonci na Kinu i Rusiju.

U međuvremenu se i premijer Aleksandar Vučić zahvalio SAD-u na podršci poglavlja u pregovorima s EU, rekavši da je američki potpredsjednik Joe Biden razgovarao o tome telefonom s hrvatskim predstavnicima, napominjući potrebu da se sporno poglavlje otvori.

No, hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je kako s Bidenom nije konkretno razgovarao o blokadi Srbije.

Srbija je na međuvladinoj konferenciji o pristupanju u Bruxellesu otvorila pregovore u još dva poglavlja – o javnoj nabavi te znanosti i istraživanju, čime se ukupi broj otvorenih poglavlja popeo na šest.

Hrvatski prigovori

Očekivali su u Beogradu da će otvoriti pregovore još u jednom poglavlju – obrazovanje i kultura, ali zemlje članice o tome još nisu postigle suglasnost.

Među onima koje su imale rezerve u vezi s tim poglavljem bila je i Hrvatska.

U priopćenju iz ureda predsjednika Srbije navodi se da Nikolić “nije iznenađen odlukom Hrvatske da blokira otvaranje poglavlja 26 u pregovorima Srbije i EU” i dodaje da je i Srbija mogla blokirati ulazak Hrvatske u EU, ali to nije učinila.

“Mi smo imali puno razloga i mogli smo da sprečimo ulazak te zemlje u EU, ali to nismo učinili u želji da ostvarimo dobrosusedske odnose i pokažemo dobru volju. Svi naši pokušaji da izgladimo odnose stvaraju sve veći otpor sa njihove strane”, navedeno je.

Nikolić je poručio da Srbija cijeni europske vrijednosti, ali da joj je potreban i oslonac na Rusiju te je istaknuo “izvanrednu saradnju s Kinom, azijskim, afričkim zemljama i čitavom Južnom Amerikom”.

Plenković: Razgovarali smo, ali načelno

Nakon što se Vučić požalio Bidenu na ponašanje Hrvatske, Plenković je razgovarao telefonski s američkim potpredsjednikom. No, rekao je kako se nije konkretno razgovaralo o blokadi pregovora Srbije s EU-om, nego o tome kako Hrvatska može pomoći zemljama jugoistočne Europe na putu u EU i NATO.

Vučić je prethodno optužio Hrvatsku da je bila jedina članica EU-a koja se protivila otvaranju poglavlja koje se odnosi na obrazovanje i kulturu. Zahvalio je Slovačkoj na zalaganju da se istog dana otvore tri poglavlja, kao i SAD-u, rekavši da je Biden razgovarao s hrvatskim predstavnicima.

Plenković je novinarima i potvrdio da je razgovarao s Bidenom, ali da se o blokadi Srbije raspravljalo “vrlo načelno”.

“Nije bilo govora konkretno o blokadi, nego o procesu pristupnih pregovora, odnosno kako da u tom cijelom kontekstu odnosa Hrvatska svojim iskustvima bude od pomoći našim susjedima”, rekao je Plenković.

Važnost eurointegracija

Komentirajući Vučićeve izjave, istaknuo je da su “stvari vrlo jasne i transparentne”.

“Srbija je u procesu pristupnih pregovora, postoji niz poglavlja, niz kriterija koje treba ispuniti. Mi smatramo da je Srbija na putu da to ispuni. Glede poglavlja koje se odnosi na kulturu i obrazovanje, Hrvatska je zadržala rezerve zbog određenih aspekata koji se tiču obrazovanja, udžbenika i manjina. Očekujemo napredak Srbije u tom pogledu”, pojasnio je Plenković.

Bijela kuća priopćila je ranije da su Plenković i Biden razgovarali o euroatlanskim integracijama Zapadnog Balkana i važnosti tog procesa za sve države u toj regiji.

“Čelnici su se suglasili da će napredak prema tom cilju pridonijeti miru, stabilnosti i napretku cijele regije”, kažu u Bidenovu uredu, ne navodeći pojedinosti.

Izvor: Agencije


Reklama