BiH: Bivši uposlenici SFOR-a traže milione
NATO bi se mogao naći u nezgodnoj situaciji ako bivši uposlenici međunarodnih mirovnih snaga iz BiH dokažu svoje tvrdnje, da su od kraja rata do 2006. godine radili na crno. Njih hiljadu pokrenulo je postupak u kojem traže naknadnu uplatu staža i doprinosa. Riječ je o desetinama miliona eura. Snage koje su gradile i čuvale mir u zemlji trebaju dokazati da li su poštivali i njene zakone.
Riječ je tek o vježbi. U osiguranju i čuvanju mira, kroz složenu misiju, međunarodne snage u BIH su imale i imaju i brojne civilne službenike. Većinu njih iz BIH. Jasmin Tanović radio je za međunarodne snage blizu 14 godina. Sjeća se kako je bio zahvalan za pruženu priliku. To što je ugovor predviđao da sam uplaćuje doprinose nije smatrao spornim.
„Čovjek sretan što je dobio posao, milion stvari koje mora obaviti, ne postavlja mnogo pitanja oko toga. Prihvatite to kao realnost. Razmišljate kako je to velika misija, kamp, jako puno civila, pa ne možete vi biti izuzetak, vjerovatno je to tako zakonski određeno“, navodi Tanović.
Postalo mu je čudno zašto od 2006. godine odjednom doprinose počinje uplaćivati poslodavac.
„Kako je EUFOR preuzeo misiju oni su 2006. počeli sve priznavati. Do tada šta se desilo, nikome ništa nije priznato“, kaže Tanović.
Onda je dobio pojašnjenje adovkata da se, bez obzira na ugovore, i ranije moralo poštovati radno zakonodavstvo BIH.
„Ono što su potpisivali je u odnosu na zakonske odredbe ništavno. Mi smatramo da su to ugovori o radu na crno“, kazao je Avdo Salihbegović, advokat.
A zatim su zatražili pomoć, najprije od bh. vlasti.
„Spor većeg broja bh. državljana i NATO-a, osjetljivo pitanje za vlasti koje se, nisu miješale. Iz Ministarstva pravde su nam uzvratili kako pitanje nije u njihovoj nadležnosti. Ni u Ministarstvu vanjskih poslova BiH nisu imali više za reći“, javlja reporter Al Jazeere Ivan Pavković.
Domaći sudovi nisu nadležni
I domaći sudovi nisu nadležni. Uspostavljeno je komisija za žalbe koje čine predstavnici entitetskih vrhovnih sudova te samog NATO-a.
„Vrlo neogodna situacija za naše stranke, pravno neugodna. Obzirom da je NATO kao najveća vojnopolitička sila svijeta u suštini određena da vodi postupke, a na kraju nadamo se i isplati naknade koje su bivši zaposlenici zaslužili tokom rada za njih“, navodi Salihbegović.
Iz sarajevske baze NATO-a tvrde su zakoni poštovani te su zaposlenici trebali sami uplaćivati doprinose. Žalbe, ipak, razmatraju.
„Budući da želimo nastaviti svoju tradiciju ‘odgovornog poslodavca’, naši stručnjaci aktivno rade na iznalaženju tehničkog rješenja za pitanja koja se odnose na sadašnje i bivše uposlenike misija NATO-a, koji su bili uposleni prije marta 2006. godine. Konkretno, konačnu odluku o ovom pitanju će donijeti Vrhovna komanda savezničkih snaga za Evropu, sa sjedištem u Belgiji, kojoj smo dostavili sve relevatne informacije o zahtjevima bivših uposlenika“, rekla je Giselle Wilz, zapovjednica NATO baze Sarajevo.
Adresa bi mogao biti i Sud za ljudska prava u Strasbourgu. Njemu će se žaliti bivši uposlenici ako NATO, odnosno mještovita Komisija, odbije njihove žalbe. Konačan stav čekaju već dvije godine.
Izvor: Al Jazeera