Alternativni turizam cvjeta u Makedoniji

Stanovništvo iz udaljenih regiona u Makedoniji investira u razvoj alternativnog turizma. Čista priroda, tradicionalni način života i zdrava hrana aduti su za privlačenje posjetilaca.

Pogled sa 1.400 metara nadmorske visine. Dok gosti odmaraju oči, porodica Pankovski trudi se najbolje ugostiti 70-tak posjetilaca. Seosko domaćinstvo, u tom kraju prepoznatljivi obor, otvorili su ljubiteljima prirode i dobre hrane. U objektu “Klepalo” nema struje, pa se kuha tradicionalno. Hrana i piće su domaće proizvodnje.

„Danas smo im ponudili svježe salate, domaći sir iz našeg obora, zeljanicu pečenu u furuni, domaće seosko meso i za desert domaće slatko“, navodi Božurka Pankovska, vlasnica obora “Klepalo”.

Zemljoradnička porodica skoro deceniju nudi svoje imanje za alternativni turizam. Česti su im i gosti iz inostranstva, kažu, a dolazili su samo kako bi ležali na travi i gledali zvijezde.

„Imamo 200 ovaca, 70 krava. Ovim se bavimo od davnina, ovo postoji još od ‘44 godine“, rekao je Ćiro Pankovski, vlasnik obora “Klepalo”.

Današnji gosti su polaznici seminara Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Ta lokacija je namjerno odabrana, kako bi promovisali saradnju različitih sektora za podršku zdravlju u Makedoniji.

„Svi su se oduševili berovskim krajem, od ponude gastronomskog turizma, ugostiteljstva do izvanredne prirode. Imamo sve blagodeti na jednom mjestu“, kazala je Snežana Čičevalieva, WHO.

Sve je počelo iz obližnjeg hotela Manastir.

Hotel inicirao turizam

U svoj posao su uključili i lokalne porodice koje proizvode sir, med, pekmez ili skupljaju šumske plodove. Priroda i tradicija maleševskog kraja su prioritet u njihovoj ponudi. 

„Posjećenost je 50 – 50 posto domaćih i stranih turista. Od kasne jeseni do ranog proljeća više imamo radni turizam, seminare, radionice, ali u svim ponudama, na svaki način poštujemo planinu, njeno bogatstvo i zdravu hranu“, rekla je Dina Mucunska, generalna menadžerica hotela.

Hotel je dobio ime po obližnjem manastiru Sveti Arhanđel Mihail. Izgrađen je 1818. godine i dio je turističke ponude.

Legenda kaže da je hram izgrađen ispod zemlje za samo 40 dana.

„Karakterističan za ovu crkvu je ikonostas. Među ikonama iz Novog zavjeta nalazi se i ikona Noe iz Starog zavjeta, što se rijetko sreće po crkvama. Također, sve freske su oštećene zbog vlage, osim freske svetog Arhanđela Mihaila“, kaže monahinja, sestra Sinklitikija.

A u tom miru, sestra Sinklitikija je našla i svoje umjetničko utočište. Izrađuje mozaike. Posjetioci ih, kaže, masovno naručuju za poklone, ali i kao uspomenu iz ovog kraja.

Berovo je u blizini granice sa Evropskom unijom, do prvog grada u Bugarskoj, ima samo 15 kilometara. No, stanovništvu to ne donosi mnogo koristi.

„Već je 15 godina od kada je ovde napravljena infrastruktura za granični prelaz sa Bugarskom. Prelaz u ovom kraju vide kao poveznicu sa Evropom, ali je Evropa i dalje nedostupna“, javlja reporterka Al Jazeere Maja Blaževska Evrosimoska.

Gosti, kako domaći tako i strani, ipak uspijevaju naći svoj put do te još netaknute prirode. 

Izvor: Al Jazeera