Hrvatska uputila diplomatsku notu Sloveniji zbog ograde

Hrvatski šef diplomatije kaže da odgovor na notu nije stigao (EPA)
Hrvatski šef diplomatije kaže da odgovor na notu nije stigao (EPA)

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je u ponedjeljak da se priprema postavljanje panelne metalne ograde uz rijeku Čabranku, ali tvrdi da to ne prejudicira granično pitanje s Hrvatskom, koje u konačnici očekuju od arbitražnog suda.

“Hrvatskoj smo strani u prošlosti već više puta pojasnili da je cilj postavljanja tehničkih prepreka kontroliranje iregularnih migracija. Ta mjera ne prejudicira granicu niti ugrožava rad arbitražnog suda”, navedeno je u e-mail odgovoru slovenskog ministarstva na upit Hine o hrvatskoj noti i nezadovoljstvu dvaju naselja uz Čabranku čije će parcele ostati iza panelne ograde ako se ona postavi dolinom Čabranke i na onim mjestima gdje se njen vodotok ne podudara s katastarskom granicom Slovenije i Hrvatske.

Slovenska strana prije nekoliko je dana postavila nosače za žičanu ogradu uz rijeku Čabranku, pokraj sela Plešca i Zamosta, blizu Čabra. Mještani tvrde da su nosači postavljeni na području koje je katastarski hrvatsko.

Stier: Podizanje stvari na ministarsku razinu

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier kazao je u ponedjeljak da je Hrvatska uputila diplomatsku notu Sloveniji zbog podizanja žičane ograde uz rijeku Čabranku na teritoriju koji je katastarski hrvatski.

“Čim smo saznali za to, 16. studenoga, uputili smo diplomatsku notu slovenskoj strani, a sada ćemo to, pošto nismo dobili odgovor, podići na ministarsku razinu”, rekao je Stier novinarima u Zagrebu.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru Hini potvrdilo je da je prošle srijede primilo hrvatsku notu te da će na nju odgovoriti “u primjereno vrijeme”.

Hrvatska se nota, kako su naveli, odnosi na područje koje se nalazi “uz Čabranku, u (slovenskoj) općini Osilnica”.

Općina Osilnica je pogranična slovenska općina, jedna od najmanjih. Tvrdnjom kako je parcela koja se vodi u hrvatskom katastru zapravo u slovenskoj općini, slovenske vlasti i dalje konzekventno iznose svoje gledište po kojemu granica s Hrvatskom nije definitivno određena sve dok je ne utvrdi međunarodna arbitraža ili međudržavni sporazum.

Stanovnici hrvatskih naselja uz Čabranku, Plešca i Zamosta, izjavili su međutim ovih dana za hrvatske medije da se pripreme za ogradu od strane slovenskih vlasti postavljaju na njihovoj zemlji koje na drugoj obali Čabranke imaju desetak hektara te da su na to upozoravali hrvatske vlasti, ali i ministarstva u Ljubljani, ali bez pravog odgovora.

U jeku lanjske izbjegličke krize više se puta dogodilo da su protumigrantske prepreke “ušle” na teritorij u hrvatskom katastru, na primjer uz rijeku Sutlu.

Zbog toga je tadašnja vlada Sloveniji upućivala diplomatske note na koje se odgovaralo na isti način – da žica ne prejudicira definitvno granično rješenje koje treba odrediti arbitraža.

Slovenija: Ograda ne prejudicira granicu

Unatoč tvrdnjama hrvatske strane da je arbitraža nepovratno kompromitiran proces, Ljubljana smatra da arbitri moraju nastaviti svoj rad i donijeti konačno rješenje što bi ga obje zemlje morale priznati.

Stier 25. studenoga putuje u službeni posjet Sloveniji.

“Neću prejudicirati kakav će biti ishod toga razgovora, o tome ćemo izvijestiti hrvatsku javnost i vladu”, kazao je Stier, kako prenosi Hina.

Slovenija je u jesen prošle godine počela postavljati žičanu ogradu koja je na nekoliko mjesta prešla u hrvatski katastar. Tadašnja vlada Zorana Milanovića uputila je zato Sloveniji nekoliko prosvjednih nota i zahtijevala njeno uklanjanje s tih mjesta, do čega nije došlo.

I tada je iz Ljubljane stizalo pojašnjenje kako je riječ o privremenoj mjeri zbog izbjegličke krize i da mjesta gdje je ograda postavljena ne prejudiciraju granicu.

Isto pojašnjenje dobili su proljetos u Ljubljani prilikom odvojenih posjeta predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i tadašnji ministar vanjskih poslova Miro Kovač.

Slovensko ministarstvo unutarnjih poslova prošlog je mjeseca najavilo da će se postavljanje panel metalnih ograda i barijera na granici s Hrvatskom nastaviti jer opasnost da se ponovi lanjska migracijska kriza još nije minula.

Pri tome se kao glavni argument obično navodi neizvjesnost hoće li sporazum EU-a i Turske o zaustavljanju ilegalnih migracija biti ispoštovan.

Stier: Ključan otvoreni dijalog s Turskom

No, neki u ustrajanju da prepreke ostanu vide i posredni pritisak Ljubljane da se ubrza rješenje graničnog pitanja.

Slovenija ne pristaje na tumačenje da je arbitražni postupak nakon skandala s otkrivenom komunikacijom dužnosnice slovenskog MVP-a s arbitrima nepovratno kompromitiran i da je potreban novi način za traženje rješenja nego smatra da će arbitri donijeti konačan pravorijek o granici.

Odgovarajući na pitanje o mogućem novom valu izbjeglica, Stier je u ponedjeljak kazao da je ključno imati otvoren dijalog s Turskom jer to od vitalne važnosti u suočavanju s tim izazovom.  

“Važna je i suradnja sa susjednim zemljama koje su nekad bile na tzv. balkanskoj ruti, bitno je da je ta ruta zatvorena da se suzbije krijumčarenje ljudi, da se kontroliraju granice, da se ispune sve obaveze koje imamo prema međunarodnom pravu, ali i da se osigura sigurnost naših građana”, rekao je Stier, naglasivši još jednom da je suradnja EU i Turske ipak u tome ključna, odnosno kontrola granice Turske i Grčke.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO