Alijev pozvao Hrvatsku na izgradnju boljih odnosa

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev dali su u utorak, otvarajući poslovni forum u Bakuu, snažnu potporu gospodarstvenicima da surađuju kako bi vrlo dobre političke odnose dviju zemalja pratili isto tako dobri odnosi na području gospodarstva.

“Mi smo dobri prijatelji i partneri i trebamo iskoristiti tu dobru prigodu da proširimo poslovne kontakte jer kod ulaganja i trgovine kompanija iz različitih zemalja treba se uzeti u obzir i politički kontekst između njih. A naši politički odnosi su vrlo dobri i nadamo se da će poslovni sektor pratiti taj dobar primjer”, rekao je Alijev, otvarajući azerbajdžansko-hrvatski gospodarski forum zajedno s hrvatskom predsjednicom.

Na forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i AZPROMO-a, azerbajdžanske agencije za izvoz i promicanje ulaganja, sudjelovalo je 60-ak hrvatskih gospodarstvenika iz gotovo 40 tvrtki te stotinjak azerbajdžanskih kompanija.

‘Velika stvar za Hrvatsku’

“Nadam se da će poslovni odnosi biti na liniji naših odličnih političkih odnosa”, naglasio je Alijev.

Sudjelovanje azerbajdžanskog predsjednika na takvom skupu ocjenjuje se kao “velika stvar za Hrvatsku”, a isto tako posjeti na najvišoj razini Azerbajdžanu otvaraju vrata poslovnim ljudima koji žele suradnju s tom zemljom, kažu izvori.

“Prečesto moram reći kako odlične političke odnose ne prati jednaka kvaliteta poslovanja, trgovine i ulaganja. To se tiče i Azerbajdžana. Doista imamo vrlo dobre političke odnose bez otvorenih pitanja, Hrvatska će nastaviti biti vaš prijatelj i podupirati vas u kontekstu Europske unije”, rekla je Grabar-Kitarović.

Dvoje predsjednika složilo se kako se dosad ekonomska suradnja Hrvatske i Azerbajdžana temeljila uglavnom samo na izvozu nafte iz Azerbajdžana u Hrvatsku i prodaji “vaših izvrsnih brodova koje imamo već godinama”, kako je kazao Alijev, iz Hrvatske u Azerbajdžan.

Sada je vrijeme, složili su se, za diverzificiranje ekonomske suradnje, a mogućnosti su brojne.

Alijev je istaknuo tri ključna segmenta: trgovinu, izvoz i uvoz te ulaganja, a dodao je da je u ponedjeljak u razgovorima s predsjednicom i s izaslanstvima istaknuo neka područja na koje bi se gospodarstvenici trebali fokusirati.

Fokus na energetski sektor

“Još jedno područje za mogućnost suradnje je izgradnja infrastrukture. Pozivamo kompanije iz Hrvatske da budu naši partneri (…) jer se trenutačno u Azerbajdžanu odvijaju brojne građevinske aktivnosti”, rekao je Alijev.

Hrvatska je predsjednica naglasila kako je “Hrvatska odlučna nastaviti surađivati i stavljati fokus na energetski sektor, osiguravajući energetsku neovisnost ne samo za Hrvatsku nego i za naše susjede”, u kontekstu i Južnog plinskog koridora i Inicijative triju mora (Jadran – Baltik – Crno more) – na kojoj je izrazila nadu da će surađivati i Azerbajdžan – što bi sve u konačnici donijelo veliku korist na više područja, na koncu i u ukupnom životnom standardu.

Ukupne rezerve prirodnog plina Azerbajdžana su 2,5 bilijuna kubičnih metara i za njihovu distribuciju država već ima višestruki sustav plinovoda u raznim smjerovima, a Južni plinski koridor je u izgradnji, rekao je Alijev.

Južni plinski koridor ogromna je investicija na globalnoj razini, vrijedna više od 45 milijarda dolara koja bi trebala voditi od kaspijskog polja Šah Deniz II preko Azerbajdžana, Gruzije, Turske, Grčke, Albanije do Italije. Na dio tog plinovoda, koji se naziva Transjadranski plinovod (TAP), a ide od Grčke preko Albanije do Italije, priključila bi se i Hrvatska Jadransko-jonskim plinovodom (IAP) te bi tako mogla postati distributer kaspijskog plina za europsko tržište.

Time bi, kako je na kraju posjeta rekla hrvatskim novinarima Grabar-Kitarović, “vrlo zadovoljna posjetom Azerbajdžanu” i političkim razgovorima s predsjednikom, predsjednikom vlade i parlamenta, “koji svesrdno podržavaju ovo približavanje Hrvatske i Azerbajdžana”, ostvarili hrvatsku projekciju “da država postane ‘hub’, da bude ulaz za države ovdje iz Zakavkazja i dijelova središnje Azije za EU i Europu”.

‘EU je doživio eroziju’

Prethodno je Grabar-Kitarović održala predavanje studentima, ali i diplomatima i parlamentarcima na Diplomatskoj akademiji u Bakuu. Zanimali su ih budućnost Europske unije i izazovi s kojima se suočava, proširenje NATO-a i izbjeglička kriza.

Govoreći o EU-u, podsjetila je kako je u toj asocijaciji posljednjih godina došlo do recesije, pada potpore javnosti, pada povjerenja u institucije EU-a i do nestanka entuzijama za proširenje. Došlo je do erozije vrijednosti i zatvaranja društava, primijetila je.

“Hrvatska se želi nastaviti boriti za europske vrijednosti, za solidarnost koja ide u oba smjera. Ipak, pomalo sam zabrinuta koliko će nam trebati da sve to riješimo prije nego se vratimo Europi u kojoj će postojati povjerenje”, navela je Grabar-Kitarović.

Još je rekla kako je Hrvatska i u izbjegličkoj krizi pokazala da “nije zatvoreno ni ksenofobno društvo, jer nije zatvorila svoje granice i u njoj nije došlo do porasta popularnosti ekstremne desnice”.

U NATO žele mnogi

“Hrvatska je prošle godine bila tranzitna zemlja za gotovo 700.000 ljudi te je bila pogođena financijskim teretom koji je mogao biti puno bolje utrošen. Ipak, zabrinuta sam jer Hrvatska ne može ni zatvoriti granice niti primiti veliki broj ljudi i očito je da je izbjeglička kriza nešto sa čime ćemo se morati nositi godinama”, upozorila je.

Kad je riječ o NATO-u, Grabar-Kitarović je kazala kako činjenica da je mnogo zemalja zainteresirano za ulazak svjedoči i dalje o vrijednosti te alijanse u smislu transatlantske sigurnosti, a činjenica da je Crna Gora pred ulaskom i o politici otvorenih vrata koju taj savez i dalje provodi.

U predavanju govorila je uglavnom o važnosti energetske sigurnosti i neovisnosti, infrastrukturnoj povezanosti i digitalnoj ekonomiji. Iznimnu važnost pridala je izgradnji LNG terminala na Krku i povezivanju tog terminala s druga dva LNG-a u Europi – u Litvi i u Poljskoj, te završetku izgradnje plinovoda koji ide od kaspijske regije do Jadrana – južnog plinskog koridora i hrvatskog povezivanja na njega.

Spomenula je i važnosti Inicijative triju mora (Jadran – Baltik – Crno more) te energetskog i infrastrukturnog povezivanja zemalja tog trokuta.

O tome će Grabar-Kitarović govoriti i sudionicima azerbajdžansko-hrvatskog gospodarskog foruma, na kojemu se očekuju predstavnici najmanje 35 hrvatskih i stotinjak azerbajdžanskih kompanija.

Izvor: Agencije