Sve više siromašnih u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je 2011. godine više od 300.000 osoba bilo siromašno. No, saradnjom dvaju nadležnih ministarstava, Svjetske banke i Zavoda za statistiku, raspodjela sredstava najpotrebnijima sada bi trebala biti olakšana.

Damir Blažeka 20 godina dolazi u pučku kuhinju župe svetog Antuna Padovanskog u Zagrebu. S penzijom od 200 eura ne može izdržati do kraja mjeseca. Zato i sam pomaže ljudima koji dijele njegovu sudbinu.

“Osjećam se potpuno drugačije, ispunjen, to mi čini zadovoljstvo.”

Mapa siromaštva

Kuhinja može primiti 150 osoba. Već oko podne počinju okupljanja, a kada se blagovaonica otvori, nastane gužva.

“Posljednji put kada je napravljen popis stanovništva u Hrvatskoj, 2011. godine, 308.000 osoba bilo je siromašno. Nešto iznad 19 posto ljudi te zemlje nije zarađivalo niti 3.200 eura godišnje”, javlja iz Zagreba Marin Veršić, novinar Al Jazeere.

Najniža stopa siromaštva je u Zagrebu – 9,8 posto. Najviše siromašnih je u Brodsko posavskoj županiji, sa stopom od 35 posto.

Uz pomoć Svjetske banke i Zavoda za statistiku Ministarstva socijalne politike i regionalnog razvoja, izrađena je mapa siromaštva. Ono bi se moglo suzbiti sa 10,7 milijardi eura, koji su na raspolaganju iz fondova Evropske unije do 2020. godine.

“Mi do sada nismo imali prave podatke na jednom mjestu koje su općine i gradovi u Hrvatskoj siromašni. Imamo skup podataka koji nismo imali na jednom mjestu, sada ga konačno imamo, zahvaljujući ljudima iz Svjetske banke i državnog Zavoda za statistiku. Ovaj projekt smo financirali iz fondova EU-a i s njime, zapravo, dobivamo alat da možemo direktno pomoći onim općinama i gradovima koji tu pomoć trebaju dobiti”, kazao je ministar regionalnog razvoja i EU fondova Tomislav Tolušić.

Indeks razvijenosti

Za tu raspodjelu prije je korišten indeks razvijenosti, a ubuduće će taj posao biti uvelike olakšan.

“U jednom mandatu može se jako puno napraviti. Mi smo već, kroz ministarstva socijalne politike i mladih, vezano za donošenje jednog dokumenta nacionalne populacijske politike, odredili određene mjere vezane za međusektorsku suradnju tih ministarstava”, pojasnio je Ante Babić, zamjenik ministrice socijalne politike i mladih.

Damir Blažeka nekako se uspio snaći. Živi u najrazvijenijem gradu Hrvatske, koji za slične slučajeve može izdvojiti najviše. No često, mnogi u drugim gradovima nisu te sreće.

Izvor: Al Jazeera