Hrvati lideri po darivanju i transplantaciji organa

Hrvatska je, kada je riječ o transplantacijskoj medicini, u samom svjetskom vrhu po broju transplantacija, ali i donora. Ipak, dio građana ne želi donirati svoje organe.

Iako se o tome zvanično mogu izjasniti još od 2007. godine, u praksi nailaze na probleme jer neki ljekari ne znaju da ta mogućnost uopće postoji.

Doći do obrasca o nedarivanju dijelova tijela nije bilo nimalo jednostavno. Suzana Sara Juriščević htjela je i pisanu potvrdu da ne želi biti donor. Sa adrese na adresu prebacivali su je mjesecima. Kontaktirala je i Ministarstvo zdravstva.

„Onda sam ja opet otišla kod doktorice opće prakse“, dodaje.

Nakon gotovo godinu dana uspjela je ispuniti obrazac i to iskustvo podijelila je na Facebooku.

U Ministarstvu tvrde kako su ljekari informirani, a potvrdu o nedarivanju od 2007. potpisalo je 2.200 ljudi.

Osobe koje žele biti donori ispunjavaju donorsku karticu, no traži se pristanak njihove porodice.

„Ako se obitelj izričito protivi ili kaže da je bio takav stav, da znaju da je bio takav stav ili ne znaju stav, ali se protive doniranju organa, kažem – to su ti etički standarski kodeksi gdje se nikada ne pristupa darivanju organa“, navodi Mirela Bušić, državna koordinatorica za transplantacijski program.

Podrška građana

No, čak 80 posto porodica u Hrvatskoj pristalo je na doniranje organa preminulog člana, što je među najvišim postocima u svijetu.

„Mislim da je to dosta humano i ne vidim zašto ne. Više vidim razloga zašto to napraviti, nego ne napraviti“, smatra Zagrepčanka Marija, a sličnog stava je i Riječanin Nenad.

„Ako se nešto, recimo, meni desi i moji organi su dobri, zašto ne dati nekome da mu se produži život“, kaže.

Šanse za novi život ne poznaju državne granice. Posljednjih osam godina Hrvatska je dio mreže Eurotransplanta u kojoj se razmjenjuju organi, ovisno o hitnosti slučajeva.

„Ako postoji potreba za urgencijom negdje u zemljama Eurotransplanta, onda se načelno nudi prvo tim pacijentima, a onda, ako nema potrebe za tim organom, onda se alocira na pacijente u Hrvatskoj već prema listi čekanja i kriterijima koji postoje u Hrvatskoj“, objašnjava Branislav Kocman, hirurg u Centru za transplantaciju.

Svake godine blizu 400 hrvatskih pacijenata dobije organ, iz Zagreba javlja novinarka Al Jazeere Ana Mlinarić.

„Koliko je uspješna transplantacijska medicina u Hrvatskoj najbolje govori činjenica da se malo manje od desetak godina rutinski rade transplantacije više organa na jednoj operaciji. Hrvatska je broj jedan u svijetu po broju transplantiranih jetara i bubrega, a druga po broju presađenih srca“, dodaje.

Izvor: Al Jazeera