Srbija: Zaštićene ptice na udaru krivolovaca

Na više od 25.000 lokacija u stotinu zemalja svijeta u toku je Međunarodni popis ptica vodenih staništa. U najvećem globalnom monitoringu učestvuje i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Osim što sakupljaju dragocijene podatke o broju divljih ptica, njegovi aktivisti i volonteri često otkrivaju slučajeve krivolova i krijumčarenja zaštićenih vrsta.

Grlica, koja je na evropskoj crvenoj listi ugroženih ptica, u Srbiji je tek pod privremenom zabranom lova. Mirni u iščekivanju, na novosadskih minus sedam, crvenih noseva i promrzlih prstiju posmatrači ptica s entuzijazmom broje ptice.

“Najuzbudljiviji deo uopšte u posmatranju ptica i boravku u prirodi je, kada vas iole interesuje biodiverzitet, to što ne znate šta da očekujete. Kada dođete na Dunav, kada prođete 90 kilometara, ja sam, eto, imao priliku da vidim sada četiri vrste ptica prvi put u životu”, kazao je posmatrač ptica Saša Rajkov.

U zamrzivačima Italije, Malte i Kipra

S više od 500 lokacija u Srbiji informacije o vrstama i populaciji divljih ptica šalju se evropskoj bazi podataka u Holandiji. I dok je ove godine poseban zadatak otkriti zašto iz vidokruga istraživača nestaju riđoglave patke, za neke druge vrste to je više nego jasno. Nekoliko grlica ubijeno je u krivolovu, s namjerom da se prokrijumčare iz zemlje. Ugrožena su vrsta i u Srbiji je lov na njih zabranjen. Ipak, kažu u Društvu za zaštitu ptica, desetine hiljada njih završe u zamrzivačima po Italiji, Malti i Kipru.

“Mi prikupljamo podatke, boravimo na terenu. Nažalost, dobijamo sve više prijava i od samih lovaca, meštana, ljudi koji borave u prirodi, sve nam to ukazuje na jedan vrlo loš trend sa kojim državne institucije ne mogu da se izbore”, poručio je Milan Ružić, predsjednik Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Nemar države, ali i nemar poljoprivrednika, kažu u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode, glavni su razlog za to što je, umjesto u prirodnim staništima, sve više vrsta ptica u vitrinama.

Upozoravaju da je upotreba pesticida u Vojvodini do te mjere proizvoljna da dovodi do katastrofalnih posljedica, poput situacije od prije godinu dana, kada je na jednoj njivi uginulo cijelo jato ždralova. 

Protest iz Finske

“Čitavo jato je stradalo u jednom trenutku. Bilo ih je na gomili bukvalno 19 primeraka. Jedan je čak bio sa prstenom iz Finske i kolege iz Finske su protestovale zbog čega se to i na koji način tretira ždral kod nas u Srbiji”, rekao je Marko Tucakov iz pokrajinskog Zavoda za zaštitu prirode.

“Imamo vlasnika zemljišta koji je koristio na svojoj njivi pesticid sa određenom, daleko većom koncentracijom pesticida primenjenih za zaštitu semena od one koja je dozvoljena, uz to koristio je zabranjen pesticid, ali još uvek ta osoba nije kažnjena”, dodao je.

I to nije usamljen slučaj. U posljednjih šest godina 32 orla belorepana, strogo zaštićene grabljivice, uginula su od pesticida i otrova za glodare rasutih po poljima, a da za to, kažu u Zavodu, niko nije odgovarao, javlja Jelena Glušac, novinarka Al Jazeere. 

Izvor: Al Jazeera