Srbija u borbi sa sumornim mislima

U ovom trenutku, blizu 350 miliona ljudi u svijetu bori se sa nekim oblikom depresije, a prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, do 2020. godine to će postati druga najčešća dijagnoza, poslije kardiovaskularnih bolesti.
Vrijeme praznika i takozvane prisiljene sreće može, kažu ljekari, da bude dodatni okidač za nezadovoljstvo i neraspoloženje. Reporterka Al Jazeere Jelena Glušac istražila je kako se izboriti sa sumornim mislima.
Iako danas najpoznatiji kao motivaocioni govornik i čovjek od koga mnogi očekuju da im preokrene ružnu svakodnevnicu, glumac Siniša Ubović i sam je u ideju da misli mijenjaju život ušao sa sumnjom.
„Meni je to bilo nekako nepojmljivo. Kao, sad treba da misliš nešto pozitivno. Kako da misliš pozitivno, a realno nije za pozitivno razmišljanje. Kako da se sad fokusiram na nešto što bi bilo dobro. Pa dešava ti se nešto loše, pa ti kažu: ‘Ajde ajde, misli pozitivno, misli pozitivno’. Meni je to bilo maltretiranje jednostavno“, kaže Ubović.
Promjena načina razmišljanja nije mu donijela ček na milion dolara i kuću na Maldivima, već toliko da, kako kaže, lijepo i lako ide kroz dan, očekujući pozitivne ishode.
Potencijal za sumorne misli
„Ako se dešava određena stvar, da naprimer idem na poslovni sastanak ili audiciju, da eliminišem sve negativnosti s kojima sam nekada odlazio. A to je: da li ću biti dovoljno dobar, da li ću dobro da se pokažem, šta oni u stvari traže, kako ja da se ponašam da bih bio po merilima nekog drugog“, objašnjava Ubović.
Zvuči jednostavno, pa ipak mnogi će i ove praznike provesti ne samo neraspoloženi, već i depresivni. Tačnije, svaki petnaesti stanovnik Evrope. U Srbiji, duplo više žena nego muškaraca. I čak 20 posto starih, od 85 godina, dok će više od polovine stanovnika Srbije reći da je pod stresom.
Nisu, kažu psihijatri, praznici sami po sebi uzrok za to. Ali, nose u sebi potencijal za sumorne misli.
„Oni koji se leče od depresije su u ovom periodu u riziku, zato što dolazi do potenciranja razlike između njihovog lošeg raspoloženja i divnog raspoloženja kod osoba u okolini, i takve osobe to jako teško preživljavaju, to potencira njihovo loše raspoloženje i osećaj krivice i nezadovoljstva sobom, tako da može doći do blagog pogoršanja“, kaže neuropsihijatrica Lela Trikoš.
Za razliku od onih koji jednostavno prolaze kroz tešku životnu fazu i kojima će prijateljsko “uplitanje” najvjerovatnije pomoći, sa takvom intervencijom kod depresivnih osoba, kažu ljekari, mora se biti oprezan.
Više u videosnimku…
Izvor: Al Jazeera