Javni dug Hrvatske raste ‘brzinom svjetlosti’

Hrvatski javni dug je u stagnaciji, tvrdi vlada u odlasku, a slažu se i analitičari i to zbog rasta BDP-a četvrti kvartal zaredom.

No, cijena hrvatskog zaduživanja je i dalje vrlo visoka, a ona najviše zavisi od kreditnog rejtinga koji je i dalje na nivou B.

Brojač javnog duga, iako samo okviran pokazatelj – ne miruje ni sekunde, svakih 60 stotinki naraste za gotovo 60 eura.

No u Vladi na odlasku kažu – strelovit rast javnog duga, koji je započeo u kriznoj 2008., na kraju njihova mandata je usporen, i to zbog rasta BDP-a posljednja četiri kvartala.

Konferencija u Kitzbuhelu

Iako još nije premijer, mandatar hrvatske vlade Tihomir Orešković u austrijskom Kitzbühelu, u društvu guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića sudjeluje na konferenciji međunarodnih investitora i bankara koji drže oko 80 posto javnog duga Hrvatske.

U ovome trenutku on iznosi nešto manje od 40 milijardi eura, odnosno 90 posto BDP-a, s tendencijom rasta.

Mandatar Orešković investitorima i bankarima  predstavit će planove i programe za kontrolu i smanjenje.

Sastanak se održava dan uoči nove procjene kreditnog rejtinga agencije Standard and Poor's, koji je dva puta u četiri godine zabilježio pad.

“Situacija je bolja nego prije dvije godine, ali Hrvatska je mala zemlja, malo tržište. Vidite da u Americi rastu kamatne stope, za godinu-dvije i aktiva i pasiva u Hrvatskoj će također rasti i situacija neće biti jednostavna“, tvrdi Igor Rađenović, zamjenik tehničkog ministra finansija.

Prema posljednjim brojkama, javni dug iznosi gotovo 40 milijardi eura, odnosno čini nekih 90 posto BDP-a.

Državna imovina

Matematika kaže, svako novorođeno dijete u Hrvatskoj automatski je dužno gotovo 9.000 eura.

Javni dug, kaže struka, može se smanjiti na dva načina: privrednim rastom, ili s druge strane doslovnim smanjenjem duga – prodajom ili stavljanjem u funkciju državne imovine.

“Htjeli smo rasteretiti državne financije ogromnog pritiska nekih kreditnih obaveza kao onih za autoceste. Nikad ih privatizirati, ali osigurati model koji bi onemogućio da RH i građanine plate još četiri milijarde eura kamata!“, smatra tehnički premijer Zoran Milanović.  

Da su kamate omča oko vrata, slažu se analitičari. A izbora nema.

Novi krediti moraju se dizati kako bi se vraćali stari dugovi, a uz Grčku, Hrvatska se najskuplje zadužuje od svih zemalja EU-a.

“Upravo zbog kreditnog rejtinga. Naš rizik je bio prevelik i iznimno visok jer nismo odradili reforme. Treba tržištima dati signal da se provode reforme  dakle ne ih najavljivati nego doista neke reforme napraviti i oglasiti na sva zvona“, ističe ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević

Ta zvona još će malo pričekati, bar dok se ne sastavi vlada.

No, za smanjenje javnog duga, nestranački madatar, s biznismenskom karijerom, Tihomir Orešković, ima ideja.

“Gledam svu tu imovinu koja nije u funkciji imamo tu dosta troga  to je mrtvi kapital i mislim da tu imamo jasnu mogućnost  da možemo imovinu aktivirati i iskoristiti za smanjenje duga. Isto tako porez na nekretnine“, zaključio je mandatar Tihomir Orešković.

Kako se snašla nova Vlada, vidjet će se i kroz iduću procjenu kreditnog rejtinga zemlje – ovoga ljeta.

Izvor: Al Jazeera