Hrvatska se priprema za prihvat izbjeglica

Hrvatska će, ako se prihvati prijedlog Evropske komisije, morati prihvatiti 1.064 izbjeglice. To je gotovo dvostruko više od prvobitnog prijedloga. Međutim, u Vladi su već nekoliko puta istakli da će ispoštovati ovu obavezu, a novinarka Al Jazeere Martina Kiseljak je istražila gdje će Hrvatska smjestiti te ljude.

Prihvatilište za tražitelje azila u Zagrebu bivši je hotel. Trenutno je tu 50 osoba iz Maroka, Alžira, Egipta i drugih zemalja. No, mjesta je mnogo više, pa će izbjeglice koje će Hrvatska prihvatiti većinom biti smještene u taj bivši hotel.

“Svi koji ovamo dođu imat će na raspolaganju mnoge sadržaje: od knjižnice i učenja hrvatskog jezika, do sportskih sadržaja i psihococijalne pomoći. Za to se u ovom prihvatilištu brinu djelatnici Hrvatskog crvenog križa”, kazala je Snježana Stanić, voditeljica prihvatilišta.

Nema mjesta za sve

“Pokušavamo nekako funkcionirati, uključiti ih u svakodnevne aktivnosti koje svaki građanin ove države ima”, rekla je Mirela Jozić iz hrvatskog Crvenog križa.

Druga adresa za prihvat izbjeglica bit će prihvatilište u Kutini. Tamo će biti smještene ranjive grupe: porodice s malom djecom, trudnice, maloljetnici i bolesni.

U oba ova prihvatilišta ima ukupno 700 mjesta: 100 u Kutini i 600 u Zagrebu. Stotinu je zauzeto, tako da će u te objekte Hrvatska moći smjestiti ukupno 600 izbjeglica.

“U prihvatilištu u Zagrebu i u onom u Kutini neće biti dovoljno mjesta za sve izbjeglice koje će Hrvatska prihvatiti. U Vladi stoga namjeravaju za tu namjenu urediti i neke državne objekte”, javlja Kiseljak.

Spominju se bivše kasarne, prije svega u Karlovcu u Puli. Bude li to ona u Karlovcu, trebat će dosta ulaganja. Grad finansijski ne može pomoći, ali izbjeglice su, kažu u gradskoj upravi, dobrodošle.

Vlada treba donijeti plan

“Već tijekom Domovinskog rata grad je primio velik broj izbjeglica, čak je jedno vrijeme na području grada boravio još jedan čitav Karlovac. Tako da, što se tiče humanosti građana, to nije problem, više puta smo se dokazali, problem bi bila financijska sredstva kojima grad ne raspolaže”, kazala je Katarina Matasić, glasnogovornica gradonačelnika Karlovca.

Pula, s druge strane, u kasarnama na svom području ne vidi izbjeglice, već turističke sadržaje.

“Ove vojne zone nisu perspektivne, nisu uvjetne i bolje bi ih bilo iskoristiti za razvoj gospodarstva, za stvaranje novih radnih prihoda, a na taj način mi bi mogli pomoći ostatku Hrvatske”, ocijenio je Boris Miletić, gradonačelnik Pule.

Na koji će način Hrvatska pomoći izbjeglicama – trebalo bi se znati uskoro. Vlada o tome tek treba donijeti detaljan plan. No, u svakom slučaju, računa na finansijsku pomoć Evropske unije.

Izvor: Al Jazeera