Crna Gora: Utrostručen broj tražilaca azila

Broj dana u kojima tražioci azila ostaju u Crnoj Gori je jako mali, kazao je Slobodan Raščanin (Anadolija)
Broj dana u kojima tražioci azila ostaju u Crnoj Gori je jako mali, kazao je Slobodan Raščanin (Anadolija)

Izbjeglička kriza koja ovih dana pogađa Makedoniju i Srbiju s pažnjom se prati i u Crnoj Gori.

Iako Crna Gora trenutno nije pogođena valom izbjeglica, u organizaciji UNHCR smatraju da se može očekivati da u narednim mjesecima broj tražilaca azila u Crnoj Gori bude povećan.

Prema podacima UNHCR-a, u prvih šest mjeseci ove godine 1.500 lica je podnijelo zahtjev za azil u Crnoj Gori, što je za tri puta više u odnosu na isti period prošle godine.

“Bilježimo povećanje u odnosu na isti period prošle godine, jer je za prvih šest mjeseci 2014. godine 500 lica podnijelo zahtjev za azil. Dakle, imamo povećanje od tri puta. U julu i avgustu smo imali mali broj tražilaca azila. Dakle, broj tražilaca azila u ova dva mjeseca je bio ispod deset. To se negdje poklapa i sa velikim zahtjevima za azil u Makedoniji i u Srbiji. Ta migratorna ruta je za sada okrenuta u tom pravcu. Od lica koja su zatražila azil u prvih šest mjeseci, dvije trećine njih je bilo iz Sirije, a odmah nakon toga su grupe iz Eritreje i Somalije”, kazao je za Anadoliju Slobodan Raščanin iz UNHCR-a.

Nedovoljni kapaciteti

Ističe da je teško predvidjeti da li će migranti u narednom periodu na svom putu ka Evropskoj uniji prolaziti kroz Crnu Goru, ali očekuje povećan broj zahtjeva za azil.

“Mješovite migracije su jako dinamičan fenomen. Teško je donijeti bilo kakvu procjenu o kretanjima. Situacija u Makedoniji, Srbiji i Mađarskoj ovih dana je dramatična. Radi se o humanitarnoj katastrofi. Naša očekivanja su da nećemo moći da imamo ovakvu situaciju, kao što je bilo tokom jula i avgusta, kada je bilo ispod deset zahtjeva za azil. Ali, da li ćemo imati situaciju kao što je u Makedoniji i Srbiji, ili će to biti u nekim normalnijim relacijama, kao što je do sada bilo, oko 250 do 300 tražilaca azila mjesečno, ne mogu da kažem. Vjerujemo da će zbog situacije u regiji, zbog nekakvog iskustva iz prošlosti, broj tražilaca sigurno rasti, ali do koje mjere, to je teško reći”, kaže Raščanin.

U Crnoj Gori postoji Centar za smještaj tražilaca azila, čiji je kapacitet 65 kreveta.

“Crnogorski  sistem azila je postavljen 2006. godine. Ovaj sistem azila ima kapacitete da radi sa smještajem 65 lica. Dakle, Centar za smještaj tražilaca azila je u Spužu, ima kapacitet 65 lica, koji se može proširiti na maksimalno 85 lica. Ono što se moglo primijetiti jeste da je u ranijem periodu, u dva navrata, broj tražilaca bio toliki da Centar za azil  u Spužu nije mogao odgovoriti potrebama tražilaca azila. Crna Gora je veoma brzo i adekvatno reagovala u tim situacijama otvaranjem alternativnih smještajnih kapaciteta. Nemamo razloga da ne vjerujemo da će tako nešto biti i ovoga puta, ukoliko dođe do neke takve situacije”, ističu u UNHCR-u.

Raščanin poručuje da ono što bi UNHCR želio vidjeti je da ukoliko Crna Gora odluči otvoriti alternativne centre, u slučaju povećanja tražilaca azila, da u tim centrima budu dostupne iste usluge, na istom nivou, kao što je to danas u Centru za azil u Spužu.

“Ono što mi znamo je da postoji operativni tim na nivou Vlade Crne Gorw, koji prati situaciju, u komunikaciji je sa zemljama u regiji. Dakle, pripremaju se planovi, koje su to aktivnosti koje bi trebalo preduzeti ukoliko bi i Crna Gora imala slične situacije, poput onih u Makedoniji”, kazao je Raščanin.

Važno je govoriti o izbjeglicama

Broj dana u kojima tražioci azila ostaju u Crnoj Gori je jako mali.

Prema podacima UNHCR-a, to je u prosjeku između sedam i devet dana na godišnjem nivou. Raščanin ističe da postoji više razloga za to.

“Imate lica koja Crnu Goru nikada nisu doživljavale kao zemlju azila. Ali, ima i lica koja nisu željela da ostanu u Crnoj Gori, jer ovdje gotovo da ne postoje integracijski programi lica kojima je priznat status izbjeglica. Kada oni sagledaju situaciju i vide šta mogu da dobiju u Crnoj Gori ako dobiju status izbjeglice, prosto misle da to nije dovoljno i onda idu dalje”, kaže Raščanin.

Na pitanje kako vidi rješenje krize s izbjeglicama, Raščanin odgovara da je važno da se govori o ovoj temi.

“Kao što vidite, vode se aktivnosti na više nivoa u međunarodnoj zajednici. Važno je da se raspravlja i da se prave planovi. Za nas, kao UNHCR, bitno je da se omogući humani pristup tim licima, da ne srećemo neprijatne scene, kao što je slučaj ovih dana kada imamo lica koja gube živote pokušavajući da pobjegnu iz zemalja iz kojih su progonjeni”, kazao je Raščanin.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO