Ponovo otvoren granični prelaz Horgoš 1
Ministri unutrašnjih poslova Srbije i Mađarske, Nebojša Stefanović i Sandor Pinter, otvorili su granični prelaz Horgoš 1, koji je nekoliko dana bio zatvoren za putnički i teretni saobraćaj.
Stefanović i Pinter su nešto prije 11:00 sati zajednički uklonili prvu ogradu sa granice Srbije i Mađarske na prelazu Horgoš 1 i time ga ponovo pustili u promet.
Na prelazu Horgoš 2 provodit će se procedure u vezi s izbjeglicama, a na prelazu Horgoš 1 prioritet će biti na olakšavanju robnog i putničkog saobraćaja, javlja Tanjug.
Stefanović je ocijenio kako izbjeglička kriza svakako predstavlja i dalje izazov, ali da ekonomska saradnja i tranzit građana Srbije imaju prednost.
Zajedničko rješenje
“Ponovno otvaranje prelaza je dokaz da su Srbija i Mađarska odgovorne države, koje mogu da upravljaju ovakvim krizama”, rekao je i zahvalio se mađarskom kolegi Pinteru na brzoj reakciji i efikasnosti nakon postignutog dogovora.
Pinter je ocijenio da vanredne situacije zahtijevaju vanredna rješenja te da je pritisak koji dvije države trpe zbog izbjeglica uslovilo vanrednu situaciju, u kojoj su Srbija i Mađarska pronašle zajedničko rješenje.
“Žalosno je što smo morali tako riješiti problem kroz zatvaranje granica, ali u saradnji s gospodinom Stefanovićem, nađeno je rješenje za tranzit”, rekao je Pinter i citirao izreku da se u problemu vidi ko je prijatelj te da su dvije države kroz tu situaciju dokazale da su prijateljske države i da će ona dodatno unaprijediti odnose Beograda i Budimpešte.
Granični prelaz Horgoš 1 bio je zatvoren od 17. septembra, zbog velikog priliva izbjeglica i njihovog zadržavanja na ovoj teritoriji, što je uslijedilo nakon stupanja na snagu novog, znatno oštrijeg, zakona o granici u Mađarskoj.
Stefanović je ranije kazao kako su neutemeljene priče da će u Srbiji ostati veliki broj izbjeglica, jer je od početka krize isti broj onih koji uđu i izađu iz ove države, jer ne žele ostati.
“Smešne su priče da će u Srbiji ostati veliki broj izbeglica i ti podaci, koji se mogu videti u medijima, nisu utemeljeni ni na kakvoj činjenici i odraz su strahova koji ne treba da postoje”, istakao je, dodavši kako izbjeglice samo prođu kroz Srbiju, dobiju pomoć i nastavljaju put ka državama u koje žele otići, jer se u Srbiji ne žele zadržavati.
Povrat novca
On je naveo da je Srbija do sada registrirala više od 150.000 izbjeglica, kojima su uzeti kompletni biometrijski podaci i otisci prstiju, istakavši da se zna ko je ušao u zemlju i ti podaci su podijeljeni susjednim državama.
“Ne možete zaustaviti ljude, to nije fizički moguće. Ako ih zaustavite na jednom delu, oni će pronaći drugi deo, da li će to biti malo južnije, zapadnije, ili istočnije, oni će taj put naći… Ne možete zaustaviti te očeve da se nađu sa svojom decom i porodicama koje su sada u Švedskoj ili Nemačkoj”, kazao je Stefanović.
On je dodao i da se vode pregovori s Evropskom unijom da Srbija dobije novac koji troši na izbjeglice i da vjeruje da će država uspjeti pokriti ono što sada daje za izbjeglice.
“Mi nećemo dizati zidove, niti zatvarati puteve, ali ćemo se potruditi da u razgovorima sa EU-om istaknemo koliko nas sve to košta i hoćemo da se taj novac jednim delom vrati, jer nije Srbija izazvala ovu migrantsku krizu”, poručio je Stefanović, ponovivši da Srbija troši od 15.000 do 20.000 eura dnevno na izbjeglice.
Izvor: Agencije