Dayton i nakon 20 godina ‘zavađa’ bh. političare

Približava se 20. godišnjica Dejtonskog sporazuma, a za to vrijeme i rasprave – kako ovaj sporazum danas funkcionira kao Ustav Bosne i Hercegovine. Do sada su urađene brojne izmjene Dejtonskog ugovora, no ni na ove izmjene, kao niti na budućnost zemlje, ne gleda se jednako unutar nje same.

Sjaj entitetskih ustanova u Banjoj Luci. Središte grada obilježava veliki pravoslavni hram, malo dalje dovršava se ponovno izgrađena Ferhadija, džamija spomenik. No, u njoj, kao ni u katoličkoj Katedrali, nema vjernika kao nekada. Rat je izmijenio etničku sliku Bosne i Hercegovine, a povratak, određen Dejtonskim sporazumom, nije uspješno proveden i tema je političkih rasprava i 20 godina kasnije.

“Ne možete vi vratiti milion ljudi na taj način što ćete dati u budžet državi milion [konvertabilnih] maraka [500.000 eura]. Možete svakome kupiti po kiflu, a mi smo to radili, i to ponajviše zahvaljujući ovoj strani koju predstavlja gospodin [predsjednik bh. entita Republika Srpska Milorad] Dodik“, kazao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović.

Zašto Evropa stoji uz Bošnjake?

“Vraćeno. Ovdje sada izađite po Banjoj Luci, vidjet ćete mnoge stanove bez svjetla dugo noći. Ljudi žive na Zapadu, dolaze ovdje kao turisti. Šta mi tu možemo?”, odgovara Dodik.

Na mahove vrlo živahno prepucavanje panelista na banjalučkoj konferenciji 20. godišnjice Daytona s aktuelnim političkim temama.

“Ne može Bosna i Hercegovina funkcionisati na način da je Ustavni sud ustavotvorac i da Tužilaštvo i Ustavni sud modeliraju politički sistem u Bosni i Hercegovini”, kaže Dodik, koji, uz to, optužuje međunarodnu zajednicu da radi u interesu Bošnjaka.

Izetbegović u odgovoru predsjedniku RS-a govori:

“Ako je to tako, onda se gospodin Dodik i oni koji misle tako trebaju zamisliti nad tom činjenicom – zašto dominantno kršćanska međunarodna zajednica stoji uz Bošnjake? Pa, zato jer su korektni, spremni na kompromise”, replicirao je Izetbegović.

Sumirano – predstavnici bošnjačkih stranaka zadovoljni su nadogradnjama Daytona, kako bi se olakšalo donošenje odluka. Srpski političari rado bi se vratili na izvorni sporazum, s jakim entitetima i slabom državom, dok hrvatski kažu kako su promjene nužne, ali uz konsenzus, te da je sve do sada učinjeno bilo na štetu Hrvata.

‘Krivica’ međunarodne zajednice

“Mi, ako nismo u stanju neke od ovih preinaka riješiti, moramo se vratiti izvornim elementima kako se došlo do Daytona. Kakva je pozicija hrvatskog naroda, kako smo time nazvali [entitet] Federaciju [Bosne i Hercegovine], kada je ona bila federacija hrvatskog i bošnjačkog naroda, s puno drugih elemenata vezivanja izvan Bosne i Hercegovine kad je u pitanju zaštita najmalobrojnijeg naroda”, ističe Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Bilo je oštrih riječi i o međunarodnoj zajednici i njenim postupcima. Njen visoki predstavnik Valentin Inzko prstom upire u domaće vlasti, uz opasku kako je međunarodna zajednica kriva, ali za, odlučan je, dobre stvari.

“Poslije 10 godina dosta teških intervencija, ona se povukla i napravila logičan korak prema domaćoj odgovornosti. Tu je počelo razočaranje. Ima pomaka, naravno, ali tempo nije pravi”, dodaje.

“Političke vođe dijele nezadovoljstvo provedbom Dejtonskoga sporazuma, ali i za to nezadovoljstvo imaju najmanje tri različita objašnjenja. Pronalaženje zajedničkoga pogleda u pitanju razvoja zemlje čini se ostaje izazov”, javio je novinar Al Jazeere Ivan Pavković iz Banje Luke.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Kompromis je moguć ukoliko se nađe rješenje za primjedbe RS-a predočene bivšoj evropskoj komesarki Catherine Ashton 2011. godine, kaže Dodik.

21 Jul 2015
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO