CG: Vjerske zajednice podijeljene o zakonu

Uz jake policijske snage koje su od ranih jutarnjih sati raspoređene ispred stare zgrade Vlade Crne Gore u Podgorici, završena je javna rasprava o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Nakon više od četiri sata rasprave, osim Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i Jevrejske zajednice, ostale vjerske zajednice u Crnoj Gori iskazale su negodovanje predloženim zakonskim rješenjem, izvijestila je agencija Anadolija.

Iz Srpske pravoslavne crkve (SPC) zamjerili su organizatoru javne rasprave, Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, što nije dozvoljen ulazak u zgradu vjernicima i pristalicama ove crkve, kojih je više od 300 ostalo ispred stare zgrade Vlade.

S druge strane, iz Ministarstva su odgovorili da zbog kapaciteta prostorije, nije bilo moguće dozvoliti ulaz svim zainteresiranima.

Ranije tenzije

Tokom prethodne dvije zakazane javne rasprave u Bijelom Polju i Kotoru, došlo je do tenzija između vjernika SPC-a i mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihaila, a policija je u oba grada spriječila da dođe do fizičkog obračuna.

Mitropolit CPC Mihailo danas je u staru zgradu Vlade ušao na sporedni ulaz kako bi izbjegao pristalice SPC-a.

SPC i njeni vjernici ne priznaju Crnogorsku pravoslavnu crkvu.

Prema Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti sve vjerske zajednice u Crnoj Gori morat će djelovati u okvirima Crne Gore i plaćati poreze.

Svi vjerski objekti izgrađeni u Crnoj Gori do 1918. godine, prema slovu zakona, moraju biti u državnom vlasništvu.

U Nacrtu zakona se navodi da “vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina”.

Obavještavanje Vlade

Također, propisano je da prije imenovanja vjerskih velikodostojnika, vjerska zajednica o tome na povjerljiv način obavještava Vladu Crne Gore.

Zabranjeno je političko djelovanje vjerske zajednice i zloupotreba vjerskih osjećanja u političke svrhe.

“Jer mi nemamo vjeroispovijest, već samo vjeru. Zato treba promijeniti naziv. Previše je rigidna odredba o zabranjivanju političkog djelovanja vjerskim zajednicama”, kazao je Mustafić koji smatra i da je problematično pitanje reguliranja imovine.

Predstavnik Islamske zajednice Crne Gore Fuad Čekić rekao je da bi zakon trebalo da se zove “Sloboda vjere crkava i vjerskih zajednica”.

“Treba dodati u zakon da sloboda vjere uključuje oblačenje i način ishrane”, kazao je o, navodeći da je opasan član o zabrani političkog djelovanja što bi se moglo “previše široko tumačiti”.

Predsjednik Jevrejske zajednice Jaša Alfandari je kazao da je zakon prihvatljiv za tu vjersku organizaciju, a predstavnik Hrvatske građanske inicijative naglasio je da predloženi zakon mora pretrpjeti određene promjene.

Izvor: Agencije