Izbjeglice u grupama nastavljaju ulazak u EU

Žičana ograma koju je Mađarska podigla ima rupa o kojima su izbjeglice vrlo dobro obavještene (AP)
Žičana ograma koju je Mađarska podigla ima rupa o kojima su izbjeglice vrlo dobro obavještene (AP)

Skupine izbjeglica s Bliskog istoka, koje su stigle na područje Horgoša i Kanjiže na sjeveru Srbije, nastavile su ilegalno prelaziti granicu s Mađarskom, uglavnom pod okriljem noći.

Samo tokom jučerašnjeg dana u Mađarskoj je registrirano 2.410 novih izbjeglica, što je za 800-ak manje u odnosu na dan ranije kad je zabilježen rekordan broj prelazaka, potvrdila je mađarska policija.

U prelasku ih nije spriječila ni žičana ograda, koju Mađarska u duljini 170 kilometara diže na granici sa Srbijom i koja bi, kako je najavljeno, trebala biti završena do kraja mjeseca. No, ograda ima “rupa” o kojima su izbjeglice vrlo dobro obavještene.

Upravo zato oni isključivo noću pokušavaju prijeći u Mađarsku, a potom kreću dalje – uglavnom prema Njemačkoj i Švedskoj, prenosi Tanjug.

Od privremenog kampa, koji se nalazi kod Kanjiže, do graničnog prijelaza sa srpske strane prevoze se autobusima, minibusevima ili taksijem. Potom, raspoređeni u manje skupine, na različite načine pokušavaju prijeći u Mađarsku – netko željezničkom prugom, netko poljem, a netko šumom.

Cijena prijevozne karte od kampa do graničnog policijskog punkta je tri eura.

Izbjeglice hranu mogu kupovati na dvije lokacije, na kojima je vidno istaknuta cijena ponude, pa tako hamburger košta 240 dinara (dva eura), pola litre soka 120 (jedan euro), energetska pića su između eura i dva, a bočica vode 80 dinara (67 eurocenti).

Iako izbjeglice nemaju primjedbe na smještaj u privremenom kampu, koji je opremljen neophodnom infrastrukturom, svejedno se ne žele dulje zadržavati, navodi Tanjug.

Test za europsku budućnost Balkana

Upravljanje izbjegličkom krizom bit će test za Europsku uniju, Zapadni Balkan i njegovu europsku perspektivu, poručili su visoka predstavnica EU Federica Mogherini, povjerenik za proširenje EU Johanes Hahn i potpredsjednik Europske komisije za Energetsku uniju Maroš Ševčovič.

“Događaji ovog ljeta podsjetili su nas na to koliko je Zapadni Balkan ključan za EU iz još jednog razloga. Europa se suočava s najozbiljnijom izbjegličkom krizom od kraja Drugog svjetskog rata i cijeli kontinent je pogođen time. Nijedna zemlja ne može rješava takvo vanredno pitanje sama, ali svaka zemlja mora odigrati svoju ulogu u ovom zajedničkom izazovu”, navode troje europskih dužnosnika u autorskom tekstu za beogradski Kurir.

“Spremni smo dati snažniju podršku i značajnu financijsku pomoć našim partnerima, da im pomognemo u izgradnji kapaciteta u graničnoj kontroli i u borbi protiv trgovine ljudima. Također, potrebno nam je i da oni odrade svoj dio posla u rješavanju krize”, dodaju.

Po njima, Europa “mora prestati upirati prstom jedni na druge i treba raditi zajedno kako b pronašli zajednička rješenja”.

“Ovo se više ne može odlagati. U pitanju su život i dostojanstvo velikog broja ljudi koji bježe od rata, siromaštva i progona. Nitko se ne zalaže za otvaranje granica EU, ali imamo odgovornost prema tim ljudima. Vrata EU ne mogu ostati zatvorena pred izbjeglim, izgnanim i protjeranim ljudima u egzil. Ako se to dogodi, onda to nije više Europa”, ističu europski dužnosnici.

EU pomaže u nadzoru granica

Povjerenik Hahn je, u međuvremenu, dao i intervju listu Danas. Upitan o problemu izbjeglica, Hahn je rekao kako Europska komisija “pažljivo prati situaciju”.

“Mi smo izdvojili 390.000 eura kao hitnu podršku, uključujući humanitarnu pomoć, kao i prošle godine, tokom poplava. Uz ovo dolazi još i oko 8,2 milijuna eura koji su već izdvojeni ili će to uskoro biti, kako bi se poboljšao nadzor granica, ojačao sustav azila i proširili smještajni kapaciteti za tražitelje azila u Srbiji”, precizirao je.

Ujedno je i pozdravio prve korake srpskih vlasti kako bi se nosile sa prilivom izbjeglica, tokom proteklih nekoliko tjedana, u vrlo teškim okolnostima.

“Raspoređivanje dodatnih snaga reda na granicama, uz otvaranje centara za opskrbu u Preševu i privremeno humanitarno sklonište otvoreno u Kanjiži, daju rezultate”, rekao je Hahn.

Najavio je i kako će dodatna podrška EU “biti zasnovana na procjeni o potrebama”.

Procjenuje se kako samo iz Srbije u Mađarsku svakodnevno uđe najmanje 2.000 izbjeglica, a brojka onih koji su stigli na granice EU od početka godine premašila je 100.000.

Izvor: Agencije


Povezane

Izbjeglice sa Bliskog istoka na svom putu ka Zapadnoj Evropi često su žrtve krijumčara ljudi. Afganistanac Muhamed Imvan putovao je danima iz svoje zemlje, često bez hrane i vode. Tukli su ga krijumčari, a spasila ga je bugarska policija.

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO