Podignuta optužnica protiv Nasera Orića

Sud BiH je početkom jula odredio da Naser Orić neće moći napuštati područje Bosne i Hercegovine (Anadolija)

Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, nakon višemjesečne istrage, koja je provedena u saradnji s Državnom agencijom za istrage i zaštitu i Ministarstvom unutrašnjih poslova bh. entiteta Republika Srpska, podigao je optužnicu protiv Nasera Orića i Sabahudina Muhića.

Optuženi se terete da su tokom rata u Bosni i Hercegovini i oružanog sukoba između Armije Bosne i Hercegovine i Vojske RS-a, na području Srebrenice i Bratunca, u svojstvu zapovjednika i pripadnika snaga Armije Bosne i Hercegovine, postupali protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija.

U optužnici se navodi da su optuženi tokom 1992. godine u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac počinili ubistvo troje zarobljenika srpske nacionalnosti.

Optuženi se terete za krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu Bosne i Hercegovine.

Utjecaj na svjedoke

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine će u istom krivičnom predmetu uputiti zahtjev Švicarskoj za izručenje osumnjičene Elfete Veseli, koja je osumnjičena da je tokom 1992. godine počinila krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva – ubistvo malodobnog dječaka srpske nacionalnosti.

Sud Bosne i Hercegovine je početkom jula odredio da Orić, nekadašnji ratni komandant Armije Bosne i Hercegovine u Srebrenici ne može napuštati područje Bosne i Hercegovine, dok mu je kretanje unutar države ograničeno na područje Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona.

Mjere zabrane odnose se i na zabranu kontakta sa svjedocima i osumnjičenima u ovom predmetu, javljanje policiji svakog ponedjeljka, kao i oduzimanje pasoša, potvrdila je tada Orićeva advokatica Vasvija Vidović.

Nakon izručenja Orića iz Švicarske i njegovog ispitivanja u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, tužitelj Miroslav Janjić, u slučaju navodnog ratnog zločina nad civilima na području sela Zalazje kod Srebrenice 1992. godine, od Suda Bosne i Hercegovine je zatražio odluku o zabrani kretanja.

Zabranu je predložio zbog “postojanja opasnosti od utjecaja na svjedoke koji se nalaze na području Unsko-sanskog i Tuzlanskog kantona”.

Ograničenje kretanja

Janjić je zatražio da se Oriću kretanje ograniči na Kanton Sarajevo i Zeničko-dobojski kanton.

Osnovana sumnja postupajućeg tužioca proizilazi iz iskaza svjedoka, čiji identitet nije otkriven, i određenih materijalnih dokaza, prenijele su agencije.

Orić je, uz prijedlog za određivanje mjera zabrane, pušten na slobodu, budući da nije utvrđen zakonski osnov za njegovo zadržavanje.

Edina Rešidović iz tima odbrane Orića odbacila je iskaz tužioca, navodeći da “su sve radnje koje tužilac u prijedlogu navodi već pravosnažno tretirane”.

Ona je podsjetila da je Haški tribunal Orića oslobodio svih komandnih i ličnih odgovornosti u svim događajima vezanim za ratna dejstva u Srebrenici od početka do kraja rata.

Predmet Naser Orić i drugi, koji je u nadležnosti pravosuđa Bosne i Hercegovine, pokrenut je 2006. godine.

Orić je ispitan 2008. godine, po zahtjevu Okružnog tužilaštva u Bijeljini, a predmet je 2009. godine preuzet u nadležnost Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine.

Izručen iz Švicarske

Orić je izručen Bosni i Hercegovini iz Švicarske, u kojoj je 10. juna uhapšen po potjernici Tužilaštva Srbije, nakon čega mu je određen ekstradicioni pritvor.

Pravosudne institucije Bosne i Hercegovine i Srbije su tražile izručenje Orića, a Savezni ured za pravdu Švicarske je po pojednostavljenoj proceduri donio odluku da Orića izruči Bosni i Hercegovini, na osnovu kriterija koji su utvrđeni Evropskom konvencijom o ekstradiciji, koja prednost daje zemlji čiji je državljanin za kojeg je podnesen zahtjev.

Interpol Beograd je u februaru prošle godine raspisao međunarodnu potjernicu za Orićem, zbog sumnje da je počinio krivično djelo ratnog zločina 1992. godine.

Godine 2008. Apelaciono vijeće Haškog tribunala pravosnažno je oslobodilo Orića krivice za nesprječavanje zločina nad Srbima 1992. i 1993. godine.

Izvor: Agencije