Kosovo želi u UNESCO, Srbija oštro protiv

Kosovo je nedavno podnijelo zahtjev za članstvo u organizaciju Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO). Tome se snažno protive vlasti Srbije, dok su političari u Prištini uvjereni da će krajem ove godine Kosovo postati najnovija članica UNESCO-a.

Broj posjetilaca je mali, ali neprocjenjiva je vrijednost tvrđave izgrađene početkom 14. vijeka kako bi se zaštitila tadašnja trgovina srebrom i zlatom iz obližnjeg rudnika.

Islam Vllasaliu posljednjih 25 godina čuva tvrđavu u Novom Brdu na istoku Kosova. Prije njega tu dužnost imao je njegov otac.

„Kada se mijenjaju temperature, a posebno tokom zime, zidovi tvrđave padnu sami po sebi. Meni je stvarno žao kada se to desi“, kaže.

Revitalizacija tvrđave

Donacijom Europske unije UNESCO je sredinom prošlog mjeseca započeo projekat revitalizacije tvrđave. A nedavno je Vlada Kosova podnijela i zahtjev za članstvom u ovoj organizaciji UN-a.

„Tehnički i proceduralno na čistom smo, ali sada je glavna bitka da se dobiju dvije trećine glasova zemalja članice UNESCO-a da bi Kosovo u novembru već postalo najnovija članica za 70. godišnjicu organizacije, tako da ćemo biti lijep rođendanski poklon za UNESCO“, ističe Petrit Selimi, zamjenik ministra vanjskih poslova Kosova.

Tako ne misli Vlada Srbije koja se oštro protivi članstvu.

„Daćemo sve od sebe da to pokusamo da sprečimo. To je ono što je nas posao, svim, razume se, mirnim demokratskim političkim sredstvima. Srbija više nije onako nemoćna kao što je bila, ali ja i dalje ne bi precenjivao našu ulogu, ali ne bi je potcenjivao. To je naš stav i to je naš sud o tome. Meni je smešno da Dečani, Gračanica ili Banjska budu deo neke druge, a ne srpske kulturne baštine. To je pomalo tragikomično, ako smem da primetim“, rekao je Aleksandar Vučić, premijer Srbije.

Brojni kontakti

U Vladi Kosova ipak su optimistični. Kažu da su već kontaktirali sa više od 150 UNESCO delegacija.

„Ulaskom u UNESCO, Kosovo će dobiti i nove mehanizme da se zaštiti baština. I pravoslavna i katolička i muslimanska i građanska. Ustvari, ulazak Kosova u UNESCO ojačava, štiti naše bogatu baštinu, koja nije samo srpska ili samo albanska, nego je baština cijelog čovječanstva“, ističe Selimi.

Veliki broj stručnjaka koji se bave očuvanjem kulturne baštine nadaju se da će članstvo omogućiti da se u budućnosti na listi svjetske zaštićene baštine nađu i drugi objekti sa Kosova.

„Trenutno Kosovo ima nekoliko važnih objekata na listi svjetskog naslijeđa kao što je Manastir Dečani i Pećka patrijaršija. Uglavnom je riječ o pravoslavnom naslijeđu, ali sa time se ne završava lista mogućnosti. Ja lično mnogo volim Novo Brdo. Smatram da ne samo tvrđava nego i neki objekti u okolini iz raznih historijskih vremena uz konsolidaciju mogu predstaviti veliku vrijednost za Kosovo, a zašto da ne budu i na listi svjetskog naslijeđa“, objašnjava Skender Boshtrakaj, direktor Muzeja Kosova.

Rekonstrukcija zidova tvrđave Novo Brdo trajat će nekoliko godina. Za razliku od kosovskih i srpskih političara koji imaju suprotne stavove o mogućem učlanjenju Kosova u UNESCO, nekoliko albanskih i srpskih radnika imaju samo jedan cilj – vratiti nekadašnji izgled ovoj tvrđavi.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Ako Skupština usvoji amandmane na Ustav, to će omogućiti osnivanje specijalnog suda za procesuiranje navodnih zločina bivše Oslobodilačke vojske Kosova.

Published On 29 Jul 2015
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO