Građani teško plaćaju legalizaciju objekata

Hrvatska ulazi u završnicu procesa legalizacije nepropisno izgrađenih objekata, no u nekim dijelovima zemlje obrađena je tek petina slučajeva.

Jedno od objašnjenja za kašnjenje jeste i da građani ne mogu platiti sve obaveze prilikom podnošenja zahtjeva za legalizaciju.

U Ministarstvu graditeljstva, pak, tvrde da su troškovi minimalni.

Al Jazeerin reporter Ivan Pavković posjetio je Karlovačku županiju i razgovarao s Veljkom Budimirovim iz Geodetskog ureda u Dugoj Resi koji je u mnoštvu slučajeva legalizacije objekata, obradio i vlastiti. Vikendica mu je imala građevinsku dozvolu, ali broj kvadrata bio je veći od upisanog.

“Nažalost, morao sam platiti i kaznu na cijeli objekt, jer nije građen po nacrtu”, kaže Budimirov.

Ured u Dugoj Resi najviše je posla, vezano za legalizaciju, imao 2012. i 2013. godine.

“Kad je ministrica [Anka Mrak Taritaš] sredinom 2013. rekla da se mogu zahtjevi predati bianco, bez dokumenata, pa ih naknadno dobaviti onda je to malo stalo. Ljudi koji su stvarno bili nemoćni što se tiče financija, čekaju zadnji tren da ih Agencija ili Ured za prostorno pozove da svoju obvezu obave”, objašnjava Budimirov.

Ogroman broj slučajeva ovdje je i dalje neriješen.

“Većina starih objekata u samom središtu Duge Rese morala je u proces legalizacije, zbog raznoraznih nadogradnji. Veliki je broj takvih slučajeva u Karlovačkoj županiji koja je, opet, s druge strane, po njihovoj provedbi jedna od najsporijih u Hrvatskoj”, javlja Pavković.

Sporost Karlovačke županije

Oglasna ploča na kojoj se objavljuju okončani postupci je poluprazna. U Karlovačkoj je županiji zaprimljeno više od 17.500 zahtjeva. Okončano je njih tek 15 posto.

Iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja su uputili kritike da bi se takvim tempom posao obavio za 198 godina. U područnim službama tvrde da rade sve što mogu, a građani misle kako je posrijedi novac.

Na tom području za legalizaciju manje kuće od 70-tak kvadrata potrebno je blizu 2.500 eura.

“Obzirom na socijalnu situaciju u Hrvatskoj trebalo je smisliti da to bude povoljnije za ljude”, smatra Nevenka, stanovnica Duge Rese.

“Ne mogu dati kad ne delaju”, dodaje njezin sugrađanin Gojko.

Ministrica zadovoljna

No, oni koji su uredno gradili i plaćali traže za sve ista pravila.

“Mi smo radili kuću prije osam godina i sve smo morali platiti – papire, građevinsku. Ako je netko radio nekad prije, znači da mora platiti”, kaže Dugorešanka Anita.

Na razini Hrvatske zaprimljeno je 800.000 legalizacijskih zahtjeva. Riješeno ih je 60 posto, a ukupno je izdano 40 posto pravomoćnih rješenja.

Unatoč poteškoćama, ministrica Mrak Taritaš je zadovoljna.

“Rokove koje smo si zadali apsolutno ćemo ispoštovati. Do kraja 2015. godine će se većina objekata, koje je moguće, riješiti. Ove ostale u 2016. godini, a to su problematični slučajevi i oni koji se ne mogu riješiti”, najavljuje Mrak Taritaš.

Omogućeno je i obročno plaćanje, a vlasti su odlučne proces legalizacije dovesti do kraja. Oni koji ga ne prođu iz bilo kojeg razloga izlažu se radikalnijim mjerama.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO