Milionske optužnice protiv poreznih dužnika

Zagrebačko županijsko državno odvjetništvo je u svega tri dana u dva odvojena slučaja zbog utaje poreza i milionskih malverzacija optužilo bivšeg čelnika humanitarnih fondacija Jozu Primorca i poduzetnika Alena Bubala koji se nalaze na visokim mjestima na listama poreznih dužnika Hrvatske, prenosi agencija Hina.
Primorca, koji je optužen zbog zloupotrebe položaja i ovlasti, krivotvorenja isprave i utaje poreza, tereti se da je od 2004. do 2008. u Zagrebu kao predsjednik upravnog vijeća jedne humanitarne fondacije sa sjedištem u Švicarskoj s računa te fondacije u više navrata podigao ukupno više od 14 miliona kuna (1,855 miliona eura) kojima se nepripadano okoristio.
Na stranicama Porezne uprave Hrvatske vidi se kako je Primorac danas drugi najveći dužnik u ovoj državi, sa dugom od 15.200.101,45 kuna (2,014 miliona eura).
Ne navodeći njegov identitet, tužiteljstvo je objavilo na svojim internetskim stranicama da je Primorac, kako bi prikrio te protivzakonite radnje u oktobru 2010. prilikom inspekcijskog nadzora uposlenicima Ministarstva financija Hrvatske predao ukupno 215 računa na kojima je naznačeno da su ih izdala trgovačka društva s područja Bosne i Hercegovine, a u kojima je naznačeno da su ta društva za fondaciju obavljala različite radove i usluge te da ih je fondacija i platila.
Okrivljeni je znao da između fondacije i tih trgovačkih društava nije bilo nikakvog poslovnog odnosa na osnovu kojeg bi postojala obaveza fondacije za navedena plaćanja pa se okoristio za iznos viši od 14 miliona kuna na štetu zaklade, sumnja tužiteljstvo.
Primorca se tereti i da je od početka 2006. do kraja 2007. kao upravitelj humanitarne fondacije sa sjedištem u Zagrebu uskratio državni budžet obavljajući putem te organizacije privredu djelatnost prodajom novosagrađenih stanova.
Tužiteljstvo sumnja da je Primorac u 2006. zaključio šest ugovora o kupoprodaji nekretnina i 2007. još jedan ugovor kojima je fondacija ostvarila ukupan prihod od oko 2,8 miliona kuna (371.000 eura) i dobit 1,2 miliona kuna (159.000 eura).
Suprotno zakonskim obavezama o računovodstvu neprofitnih organizacija, okrivljenika se tereti da nije vodio računovodstvo te nije zatražio od Porezne uprave da utvrdi kako je fondacija obveznik poreza na dobit za navedenu djelatnost.
Tereti ga se i da nije vodio knjigovodstvo kao obveznik poreza na dobit niti je podnio poreznu prijavu poreza na dobit zaklade za 2006. i 2007. godinu čime je prikratio državni budžet za oko 250.000 kuna (33.100 eura).
Također ga se tereti da nije upisao fondaciju u registar poreznih obveznika poreza na dodanu vrijednost, pa tako nije ni prijavio niti platio iskazan porez na dodanu vrijednost čime je državnom budžetu uskratio, s osnove poreza na dodanu vrijednost, iznos od oko 295.000 kuna (39.000 eura) čime je fondaciji pribavio korist, odnosno oštetio državni budžet za 542.000 kuna (71.800 eura).
Firma u SAD-u
U drugom slučaju, zbog zloupotreba u ekonomskom poslovanju i krivotvorenja isprave optužen je Alen Bubalo kojeg se tereti da je od 2008. do 2009. iz svoje firme, u namjeri da joj pribavi nepripadnu korist, izuzeo finansijsku imovinu vrijednu 1,9 miliona kuna (262.000 eura).
Iako je Bubalo, prema sumnjama tužiteljstva, znao da takvo izuzimanje imovine predstavlja njegov dohodak od kapitala, nije istovremeno s isplatom primitaka, u ime firme obračunavao i uplaćivao porez na dohodak od kapitala.
Kako bi prikrio veći dio te porezne obaveze, u julu 2008. sastavio je ugovor o ustupu poslovnog udjela, u kojem je neistinito naveo da prenosi poslovni udjel u tom trgovačkom društvu drugoj osobi za iznos od 1,5 miliona kuna (198.700 eura).
Pritom je sastavio i dodatak tom ugovoru kojim se utvrđuje mogućnost da mu navodni stjecatelj poslovnih udjela iznos cijene prijenosa poslovnog udjela isplati iz sredstava tog trgovačkog društva.
Taj je ugovor 2010. predao Poreznoj upravi prilikom nadzora obračuna i plaćanja poreznih davanja.
Tužiteljstvo ga tereti da je oštetio državni budžet Hrvatske sa osnove poreza na dohodak od kapitala za nešto manje od 1,2 miliona kuna (159.000 eura) te budžet Zagreba za 212.000 kuna (28.000 eura), odnosno da je kompaniji pribavio nepripadnu korist od gotovo 1,4 miliona kuna (187.000 eura).
Bubala se tereti također da je 2008. do 2009. u Zagrebu, stvarno vodeći poslove druge kompanije i nakon zaključivanja ugovora o prijenosu poslovnog udjela s na isti način izuzimao financijsku imovinu te firme u iznosu višem od 1,6 miliona kuna (212.000 eura).
Ni u tom slučaju nije uplaćivao porez na dohodak od kapitala te je radi prikrivanja porezne obveze u poslovnim knjigama neistinito prikazivao podatke čime je prikratio državni budžet za skoro 873.000 kuna (115.700 eura) i gradski budžet za 157.000 kuna (20.800 eura), dok je svojoj firmi pribavio nepripadnu korist u iznosu većem od milion kuna (132.500 eura).
Tereti ga se i da je s hrvatskog računa kompanije koju je stvarno vodio na račun svoje firme registrirane u Sjedinjenim Američkim Državama doznačio gotovo 264.000 eura u protivvrijednosti od 1,9 miliona kuna kojima je neosnovano raspolagao.
Izvor: Agencije